Povećavanje nepoznatog rada u Austriji: sjena nad ekonomijom!

Povećavanje nepoznatog rada u Austriji: sjena nad ekonomijom!

Vienna, Österreich - U Austriji se neznajni rad povećava zbog trajne recesije koja je popraćena visokom inflacijom i povećanjem nezaposlenosti. Prema ekonomistu Friedrichu Schneideru, količina ekonomije sjene 2025. godine procjenjuje se na oko 40,7 milijardi eura, što odgovara 8,1 posto službenog ekonomskog proizvodnje. Ovo povećanje od 6,5 posto u odnosu na prethodnu godinu jasan je signal za ekonomske izazove s kojima se suočavaju mnogi građani. Nominalna ekonomija sjene također se povećala za 14,9 posto u 2024. godini, što odgovara 38,23 milijarde eura i predstavlja 7,8 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP). Jedan od uzroka ovog povećanja je ukidanje hladnog napredovanja, što bi moglo pomoći u kratkom roku, ali dugoročno ima negativan potencijal.

Vladine mjere štednje također bi mogle povećati tendenciju rada, jer mnogi ljudi pokušavaju nadoknaditi gubitak prihoda. U usporedbi s drugim zemljama EU-a, Austrija ima drugi prstenovi podcjenjuju, samo Luksemburg ima manji udio. S druge strane, ekonomija sjene u Bugarskoj, Rumunjskoj i Hrvatskoj doseže trećinu odgovarajućeg BDP -a, što ilustrira problem u tim zemljama.

Distribucija neprijavljenog rada

Većina ekonomije sjene u Austriji dolazi iz građevinske industrije i zanatskih poduzeća, koje čine oko 39 posto. Pored toga, 17 posto neprijavljenog rada eliminirano je na drugim komercijalnim poduzećima i uslugama kućanstava. Čini se da postojeće strukture omogućuju stanovništvu da se uključi u stranu, a dvije trećine neprijavljenog rada obavljaju "sporedne strane". Istodobno, država godišnje gubi između 2 i 3,5 milijardi eura poreza i doprinosa socijalnog osiguranja.

Pozitivan aspekt mogao bi biti da će 85 posto zarađenog "crnog" novca odmah utrošiti u službenu ekonomiju. Ipak, razvoj uzrokuje veće troškove za zdravstveno osiguranje koje moraju platiti zbog dodatnih nesreća i nesposobnosti za rad. Prevladavajući uvid je da prihodi od neprijavljenog rada služi kao tampon protiv negativa recesije i nadoknađuje gubitak prihoda.

Mjere za borbu protiv nepojavljenog rada

Kako bi aktivno djelovao protiv povećanja nediranog rada, Schneider predlaže ponovno uvođenje bonusa zanatlije od 2.000 eura po kućanstvu i godini, kao i smanjenju troškova koji nisu platni. Te bi mjere mogle pomoći stabilizaciji brojeva i zaustavljanju ilegalnog rada. Situacija je dodatno pooštrena niskim ekonomskim rastom od samo 0,35 posto i visokom inflacijom od 6,6 posto, što također povećava porast ekonomije sjene.

za 2023. godinu bila je prodaja s neprijavljenim radom od oko 34,5 milijardi eura, što predstavlja povećanje od 1,25 milijardi eura u odnosu na prethodnu godinu. To jasno pokazuje da bi razvoj neprijavljenog rada trebao biti značajan dio ekonomske rasprave u Austriji.