Klimatska katastrofa 2024: Europa se bori protiv rekordnih vrućina i poplava!

Vremenska godina 2024. nije bila samo rekordna godina s obzirom na temperature, već i u pogledu oborina. Kopernicus izvještava da je europska prosječna temperatura bila 2,92 stupnjeva iznad industrijskog standarda, a temperatura izmjerena širom svijeta bila je 1,55 stupnjeva veća nego u razdoblju od 1850-1900. U Njemačkoj, gdje je 2024. bio najtopliji od početka vremenskih zapisa, ovaj je razvoj očito bio primijećen. Ekstremna toplina sve se više pojavila u središnjoj, istočnoj i jugoistočnoj Europi.

Ekstremne vremenske situacije i njihove posljedice

U Europi bi se mogao primijetiti upečatljiv kontrast istok-zapad: dok se istočno od kontinenta morao boriti sa suhim, sunčanim i izuzetno toplim uvjetima, zapadna Europa je patila od jedne od vlažnih godina od 1950. godine, s rijekama koje su vodile više vode nego u prosjeku. Izvješće o klimatskom statusu dokumentiralo je brojne ekstremne vremenske događaje koji su nanijeli štetu od preko 18 milijardi eura u Europi 2024. godine. Primjer za to su razorne poplave u Valenciji u listopadu, u kojima je umrlo više od 200 ljudi.

Sturm Boris u rujnu doveo je do jake kiše u nekoliko zemalja, uključujući Njemačku i Poljsku. Prema njemačkoj meteorološkoj službi (DWD), ovaj vremenski uvjeti doveli su do 30 posto riječne mreže premašili prag poplave. Generalni tajnica WMO -a Celeste Saulo upozorava da svaki dodatni stupanj može povećati rizik od života, ekonomije i okoliša kada temperatura poraste.

Klimatske promjene i njegov utjecaj na društvo

Povećanje toplinskih dana i tropske noći također je zabrinjavajuće: u jugoistočnoj Europi stanovništvo je doživjelo šest toplotnih valova između lipnja i rujna, a najduže je imalo visoke temperature 13 dana bez prekida. U Njemačkoj su, s druge strane, tropske noći s temperaturama iznad 20 stupnjeva relativno rijetke. Prosječna temperatura morske površine u Europi bila je 0,7 stupnjeva iznad dugoročnog prosjeka, pa čak i 1,2 stupnja veće na Sredozemlju.

Podaci pokazuju da se ledenjaci u Alpama i ledu sjeverno od arktičkog kruga tope rekordnim tempom, što podvlači zabrinjavajuće održive promjene u okolišu. Sve veći udio obnovljivih izvora energije u europskoj miksiji električne energije, koji je sada dostigao 45 posto, pozitivna je zraka nade da će se nositi s klimatskim promjenama. Mnogi europski gradovi, uključujući Pariz, Milan i Bratislava, pokazuju da su mjere prilagodbe potrebne i da se moraju provesti.

Iako su izazovi ogromni, polovica europskih gradova sada planira korake kako bi se prilagodila tekućim klimatskim promjenama, u usporedbi sa samo 26 posto prije sedam godina. Ipak, ostaje pitanje jesu li ove mjere dovoljne za suzbijanje različitih opasnosti koje donosi klimatske promjene.