Savezni izbori u Njemačkoj: Ovo su važna pitanja

Muskova intervencija potaknula je nacionalnu raspravu o tome kako se Njemačka nosi sa svojom poviješću 20. stoljeća. Kancelarka je Muskovu potporu desničarskim ekstremističkim političarima u Europi opisala kao "odvratnu".

Novi dah za AfD?

Čini se da je AfD spreman zauzeti značajno mjesto u njemačkoj politici budući da ankete pokazuju da bi mogla postati druga najveća politička skupina u zemlji - prva za ekstremno desnu stranku od nacističke ere. Dva su središnja pitanja u središtu predizborne kampanje: obuzdavanje masovne imigracije i stabilizacija posrnulog gospodarstva.

Tko su glavni kandidati za kancelara?

Friedrich Merz

Friedrich Merz iz Kršćansko-demokratske unije (CDU), stranke bivše kancelarke Angele Merkel, dugogodišnji je favorit u ovom natjecanju. Unija, koju čine CDU i njena bavarska sestrinska stranka, CSU, redovito ima više od 30 posto glasova i čini se da joj je suđeno postati najveća njemačka stranka i ponovno preuzeti političko vodstvo.

CDU vodi znatno agresivniju useljeničku politiku nego u Merkeličinoj eri otvorenih granica. U posljednjim tjednima kampanje Merz je stavio snažan fokus na imigraciju. Optuživali su ga da je omogućio suradnju s AfD-om.

U siječnju je izazvao bijes cijele zemlje kada je u Bundestagu želio pokrenuti zakonodavne mjere za pooštravanje imigracijskih kontrola. Iako na kraju nije uspio donijeti obvezujući zakon, time je razbijen dugotrajni tabu u njemačkoj politici i doveo je do masovnih prosvjeda u nekoliko gradova.

No Merz je u intervjuu tijekom stranačke konferencije u veljači ponovio da suradnja s AfD-om ne dolazi u obzir. "Oni se protive svemu što mi jesmo i gradimo u Saveznoj Republici Njemačkoj. S ovom strankom nema suradnje", rekao je.

Merz nije pridošlica u njemačkoj politici, već je prošao drugi krug kao političar. Bio je zastupnik u Europskom parlamentu za Njemačku od 1989. do 1994., a zatim zastupnik u Bundestagu do 2009. Nakon političke karijere radio je kao korporativni odvjetnik i sjedio u brojnim nadzornim odborima – uključujući investicijski div BlackRock. Sada predstavlja svoj rodni grad Brilon i nadaleko je poznat kao milijunaš s pilotskom obukom.

Alice Weidel

Kandidatkinja AfD-a za mjesto kancelara, njezina supredsjednica Alice Weidel, zastupa strogu antiimigracijsku politiku. AfD je bio uspješan 2024., postavši najveća stranka u Thüringenu i također drugi na drugim regionalnim izborima.

Ankete pokazuju da se ta popularnost proteže i na nacionalnu razinu. Od raspisivanja novih izbora stranka se ustalila na oko 20% i od tada gotovo da nije izgubila glasove.

Na velikom skupu AfD-a, na kojem je Musk bio prisutan putem videa, Weidel je objasnila da će jedna od njezinih prvih mjera kao kancelarke biti "zatvoriti naše granice, kontrolirati ih i potom deportirati sve ilegalne imigrante". Ona tu politiku naziva "remigracijom", izrazom s nacističkim konotacijama.

Olaf Scholz

SPD, stranka aktualne kancelarke, mogla bi biti među najvećim gubitnicima izbora. Nakon uspjeha kao najveća stranka 2021., ankete pokazuju da gubi oko 10 bodova u glasovima. To ne bi značilo samo zaostajanje za AfD-om, već i natjecanje sa Zelenima za treće mjesto.

Scholz je došao na vlast na valu post-merkeličkog optimizma, no njegova "semafor" koalicija od početka je bila obilježena unutarnjim borbama. Mnogi od tih sporova postali su javni i stanovništvo se umorilo od stalnih svađa.

Sve je to dovelo do negativne percepcije Scholza i njegovog SPD-a. Anketa prošlog rujna ocijenila je Scholza najnepopularnijim njemačkim kancelarom od ponovnog ujedinjenja.

Robert Habeck

Zelene, trenutno s oko 13% u anketama, također vrijedi paziti. Malo je vjerojatno da će skupiti dovoljno glasova da postanu najveća stranka, ali bi mogli odigrati ključnu ulogu u formiranju sljedeće vlade. Kandidat Zelene stranke za kancelara je Robert Habeck, koji trenutno obnaša dužnost ministra gospodarstva.

Teme po izboru

Jedno od glavnih pitanja ovih izbora je imigracija, potaknuta nekoliko napada visokog profila koje su navodno izvršili tražitelji azila ili migranti. Posljednjih mjeseci Scholz je ponovno uveo kontrole na granicama sa susjedima, što su mnogi vidjeli kao pokušaj prikupljanja bodova kod birača naklonjenih populističkom AfD-u.

Druga središnja tema je ekonomija. Njemačko gospodarstvo, inače jedno od najjačih u Europi, pokazuje znakove stagnacije i opći je konsenzus da su potrebne velike reforme. U siječnju je Savezni ured za statistiku izvijestio da je BDP zemlje pao za 0,2% drugi mjesec zaredom, nakon pada od 0,3% u 2023. godini.

Iako su mnogi ekonomski izazovi izvan Scholzove kontrole, birači su uvjereni da je vlada učinila malo da poboljša situaciju. Glavni razlog trenutnih poteškoća je ruski rat u Ukrajini. Ubrzo nakon invazije na Ukrajinu, Njemačka je prekinula svoju uobičajenu ovisnost o ruskom plinu. This, coupled with growing competition from China in the automotive sector - a crucial part of the German economy - and a looming trade crisis with the hawkish Trump administration, presents a worrying outlook.

Oživljavanje važne automobilske industrije u zemlji bit će usko povezano s gospodarskom temom razgovora. Središnja banka je rekla da su problemi u sektoru "strukturni" i usporavaju gospodarski razvoj. Velike tvrtke poput Volkswagena suočavaju se s rizikom masovnih otpuštanja i zatvaranja proizvodnih pogona.

Mogući rezultati izbora

Vlade u Njemačkoj se gotovo uvijek formiraju u obliku koalicija, jer niti jedna stranka ne dobije potrebnih preko 50% glasova da bi sama vladala. Ništa drugačije neće biti niti na nadolazećim izborima i postoje različite mogućnosti koaliranja. Izborni pobjednik tražit će partnera za formiranje većine, no za formiranje nove vlade mogu proći tjedni ili čak mjeseci.

Bez obzira na izborni ishod, jedno je gotovo sigurno: AfD će biti isključen iz sudjelovanja u bilo kojoj koaliciji. Kao posebnost njemačke politike, vladajuće se koalicije često nazivaju imenom. Prethodna koalicijska vlada pod SPD-om (crveni) uključivala je Zelene (zelene) i liberale (žute) - zajedno su bili poznati kao koalicija "semafor".

Međutim, jedno je jasno: sljedeća njemačka vlada neće izaći u potpunosti formirana nakon zatvaranja birališta u nedjelju navečer.

CNN-ov Benjamin Brown pridonio je ovom izvješću.