Rizik od šumskog požara povećava se: zabrana vatre i pušenja u okrugu Spittal!

Rizik od šumskog požara povećava se: zabrana vatre i pušenja u okrugu Spittal!

Okružna uprava Spittal a Der Drau izdala je zabranu otvorene vatre i pušenja u šumi, kao i na susjednim područjima 23. lipnja 2025. godine. Ova zabrana se sada primjenjuje na cijeli okrug i reakcija je na povećani rizik od šumskog požara u regiji, što je favorizirano s nekoliko čimbenika.

Već danas su dva šumska požara registrirana u Reisseck i Winklern, koji ilustriraju opasnost trenutne situacije. Vatrogasne brigade morale su brzo intervenirati kako bi ugasile manje požare, što bi moglo spriječiti i gore. Spittalna volonterska vatrogasna brigada stoga privlači stanovništvo da je posebno pažljiva jer je kombinacija sunca, suhoće i vjetra opasna mješavina.

Zabranjene akcije

Trenutna zabrana uključuje upalu vatre u šumi i roštilj i pušenje u pogođenim područjima. Nepoštivanje ove zabrane ne može dovesti samo do novčanih kazni, već i ugrožavati ljude, životinje i prirodu. Situacija u Spittal okrugu odražava rastući problem šumskih požara u cijeloj regiji.

Klimatski izazovi i šumski požari u Njemačkoj

Povećana pojava šumskih požara u Njemačkoj također je uzrokovana klimatskim promjenama. Prema tagesschau.de, suša, toplina i dugi suho razdoblje dovode do opterećenja na šumama. Posebno su pogođene regije kao što su Brandenburg i Baden-Württemberg, gdje su posljednjih godina registrirani brojni šumski požari, što je zajedno uništilo veliko područje.

U 2019. godini, na primjer, oko 2700 hektara šuma izgorjelo je u Njemačkoj, što odgovara oko 3781 nogometna polja. Ljudska akcija igra ključnu ulogu u tome: u stvari, 96 posto šumskih požara u Njemačkoj uzrokovano je nepažnjom ili požarom.

Federalna agencija za okoliš, međutim, nasuprot je da je izduzeći požari šumskih požara. Ovi događaji pokazuju da je sveobuhvatna strategija za prevenciju i borbu šumskih požara ključna za izbjegavanje budućih katastrofa.

Mjere prevencije i inovativne tehnologije

Poboljšanje prevencije šumskih požara uključuje i infrastrukturne mjere i upotrebu modernih tehnologija. Na primjer, razvijen je akcijski koncept za šumsku i vatrogasnu brigadu kao dio Waldbrand-Klima Resilience Research Project. Stare kule vatrogasnih straža zamijenjene su digitalnim senzorima koji mogu prenijeti informacije u šumske vatrogasne centre. Međutim, uspjeh ovih mjera ne samo da ovisi o odgovornim tijelima, već i zahtijeva odgovorno ponašanje stanovništva.

Šumske požare ne samo da oštećuju ekosustav, već i oslobađa dodatne staklene plinove poput CO2, što dodatno povećava problem klimatskih promjena. S obzirom na ove opasnosti, i šumari i vatrogasci, kao i širu javnost, moraju biti integrirani u zajednički sustav prevencije i izbjegavanja.