Vremenski kaos u Njemačkoj: Zašto Red dominira novim upozorenjima oluje!

Transparenz: Redaktionell erstellt und geprüft.
Veröffentlicht am

Vremenska prezentacija u Njemačkoj i Švicarskoj: Psihologija u boji iza crvenih vremenskih mapa i moderne grafike u fokusu.

Wetterdarstellung in Deutschland und der Schweiz: Farbpsychologie hinter roten Wetterkarten und moderne Grafiken im Fokus.
Vremenska prezentacija u Njemačkoj i Švicarskoj: Psihologija u boji iza crvenih vremenskih mapa i moderne grafike u fokusu.

Vremenski kaos u Njemačkoj: Zašto Red dominira novim upozorenjima oluje!

ljetnim temperaturama od 26 Celzijevih stupnjeva, vremenske karte u Njemačkoj sjaje duboko crveno, a na 30 stupnjeva ili viših temperatura pojavljuju se čak i u prijetećim tamnocrvenim. Ove intenzivne nijanse trenutno izazivaju rasprave i uzbuđenje, posebno na društvenim medijima, gdje korisnici uspoređuju izgovore prošlosti s trenutnim vizualnim tumačenjem. U pozadini, razlike u prikazu boja između Njemačke i Švicarske očito su prepoznate: dok se u Njemačkoj signaliziraju visoke temperature s dramatičnim crvenim tonovima, švicarske vremenske karte koriste žute i narančaste tonove kako bi prenijele manje alarmantno raspoloženje. To znači da njemačke vremenske karte često ostavljaju dojam predstojeće opasnosti, dok je švicarska reprezentacija rezervirana i uzbuđuje manje emocija.

Silke Hansen, voditelj vremenskog urednika Hessischer Rundfunka, objašnjava da je u Njemačkoj u Njemačkoj postojao ujednačen koncept za prezentaciju vremenskih prilika. Dizajn vremenske grafike bio je prilagođen

Funkcionalni odabir boja ili panični mjerač?

Diplomirani meteorolog Dominik Jung također je pretrpio osobne napade u raspravi o intenzivno vremenskim kartama crvene boje i naglašava da izbor boja ne služi panici. Umjesto toga, funkcionalan je kako bi vremenske opasnosti postale jasno vidljive. Jung naglašava da se moderna vremenska grafika često temelje na tako prikupljenim "toplinskim kartama" koje predstavljaju temperaturne raspone s preciznim gradijentima boje. Iako prezentacija mnogima ima zabrinutost, percepcija intenziteta boje snažno je ovisna o kontekstu.

Kako funkcionira vizualna percepcija objašnjava se načinom na koji se odražava svjetlost objekata. Ljudske oči imaju između 120 i 250 milijuna vizualnih stanica, ali manje od pet posto osjetljivih je na svjetlost i mogu stvoriti signale u boji. Interes za prikazani sadržaj znači da gledatelji postavljaju pitanja poput: što je to? Gdje je? Takva pitanja utječu na formiranje objekata u vizualnoj percepciji i mogu povećati dojam drame ili opasnosti. Međutim, ti procesi nisu samo biološki, već i kulturni, što znači da se značenje boja može razlikovati u različitim kontekstima, kao što pokazuje primjer vremenskih prikaza.

Boja i percepcija

Na percepciju boja utječu i fiziološki čimbenici i individualne razlike. Razlike u rožnici ili osjetljivosti na slavinu mogu dovesti do različitih percepcija boja. Na primjer, fenomen #Thedress pokazuje da različiti gledatelji mogu shvatiti istu haljinu u različitim bojama---vidjeti je u plavom crnom, a drugima u bijelom zlatu. Takve pojedinačne percepcije također mogu objasniti zašto su intenzivno crvene vremenske karte u Njemačkoj tako polarizirane.

Sažeto se može reći da trenutna rasprava o vremenskim prikazima dotiče ne samo tehničke, već i duboko ukorijenjene psihološke i kulturne pitanja. Način na koji se boje percipiraju i tumače složena je interakcija bioloških reakcija i društvenih konteksta.