Prvi dame samit u Beču: Žene za mir i sigurnost!

Prvi dame samit u Beču: Žene za mir i sigurnost!

Wien, Österreich - 18. lipnja 2025. godine važan samit s devet prvih dama i prvi gospodin održan je u Hofburgu u Beču. Doris Schmidauer, supruga saveznog predsjednika Aleksandra van der Bellena i Olene Selenska, bili su domaćini ovog događaja, supruga ukrajinskog predsjednika. Događaj, koji je otvoren u suradnji s ministrom vanjskih poslova Beate Meinl-Reisinger, okupio je nekoliko prvih dama iz različitih zemalja, uključujući Albaniju, Armeniju, Estoniju, Finsku i Gvatemalu, kao i prvog gospodina iz Slovenije. Ovaj je sastanak bio prvi samit izvan Kijeva, gdje je Selenska organizirala prvi samit 2021. godine, nakon čega su uslijedila tri daljnja sastanaka u godinama 2023. i 2024.

Teme samita bile su raznolike i vrtile su se oko uloge žena za mir i sigurnost, protokol, kao i javnu diplomaciju i meku moć. Kao dio panela geopolitičkih razvoja, govorio je Zuzana Čaputová, bivši predsjednik Slovačke. Važna pitanja o definiciji uloga prvih dama i gospode, u njihovom radu raspravljala su se i o raspoloživim resursima i preprekama. U tom kontekstu, Emil Brix, direktor Diplomatske akademije, kao i Ursula Gamauf-Eberhardt, predsjednica OESS Ljetne akademije,

Mirovni procesi i uloga žena

Samit se odvija u ključnom kontekstu koji podvlači važnost UN -ove rezolucije 1325 na "žene, mir i sigurnost". Ova rezolucija, koju je jednoglasno donijelo Vijeće sigurnosti UN -a u listopadu 2000. godine, naglašava potrebu za sudjelovanjem u ženama u mirovnim procesima. Studije pokazuju da sudjelovanje žena u pregovorima značajno povećava šanse za održivi mir. Ipak, između 1992. i 2019. godine u mirovnim pregovorima postojao je samo djelić od 13% pregovarača.

posebno u kriznim područjima, žene rade ključni posao, na primjer, kroz pregovore s milicijama i stvaranje zaštićenih soba. Njemačka se globalno kampanje za provedbu dnevnog reda "Žene, mir i sigurnost" i može se odnositi na brojne projekte koji imaju za cilj jačanje političkog sudjelovanja žena u kriznim regijama. Oni uključuju "Ženski mir i humanitrijski fond" i "Mreža afričkih žena vođa". Ove inicijative pokazuju koliko je važna integracija žena u mirovnim procesima.

Izazovi i sljedeći koraci

Iako je rezolucija UN-a proslavljena kao senzacija i brojna praćenja pridonijela su daljnjem pojašnjenju, stvarna provedba ciljeva ostaje nedovoljna. Više puta se naglašava potreba za odvojenom ne-rezolucijom da ojača ulogu žena kao aktera. Kritične izjave poput izvještaja o sjeni Vijeća ženske sigurnosti naglašavaju i snage i slabosti provedbe.

Nesklad između namjera rezolucije i stvarne provedbe trebalo bi motivirati saveznu vladu da se na nacionalnoj i međunarodnoj razini sakupi odgovarajuće strategije. Kontinuirana razmjena i promicanje rodnih istraživanja, posebno na muško ponašanje i njegov utjecaj, hitno su potrebni kako bi se ženama snažnije glasila u prevenciji sukoba i mirovnim procesima.

Samit u Beču ne samo da skreće pozornost na ulogu prvih dama, već je dao i važan doprinos raspravi o globalnoj stvarnosti žena u konfliktnim situacijama. Koraci za poboljšanje sudjelovanja žena u mirovnim procesima nisu samo potrebni, već su i presudni za održivo rješavanje sukoba.