Suche
Energetski prijelaz u opasnosti? Spor nad plavim vodikom eskalira!
Energetski prijelaz suočava se s izazovima: fosilne tehnologije utječu na politiku, dok vodik smatra ključnim.
Energetski prijelaz u opasnosti? Spor nad plavim vodikom eskalira!
28. svibnja 2025. fokus je na raspravi o tehnologijama vodika i njegovoj ulozi u tranziciji energije. Politika u mnogim državama ometa napredak na ovom području. Tehnologije fosilnih i atomskih mosta često su predstavljene kao rješenje problema koje su sami uzrokovali. Ovaj kontekst pokazuje jasan utjecaj fosilnih atomarskih skupina na političare širom svijeta kako bi uhvatili ovu perspektivu, kako je izviješteno.
Na razini EU, "plavi" vodik smatra se prihvatljivom prijelaznom otopinom. Ova vrsta vodika nastaje iz fosilne struje, poput ugljena ili prirodnog plina, rezultirajući CO₂ se čuva pod zemljom. Geolozi kažu da CO₂ trajno ostaje pod zemljom. Michael Strugl, predsjednik austrijskih energetskih grupa, pozitivno je komentirao ovaj pristup. Dok Austrija već koristi oko 90 % obnovljive električne energije, prosjek EU je gotovo 50 %.
Uloga vodika u energetskom sustavu
vodik se sve više prepoznaje kao središnja komponenta za budući energetski sustav. Osobito u kemijskoj industriji, proizvodnja čelika, kao i u zračnom i brodskim prometu, važne uloge koriste se za korištenje vodika. Tržište vodika uključuje različite tehnologije za proizvodnju: zelena, siva, plava, tirkizna, crvena i narančasta vodika, pri čemu svaka boja uključuje različite emisije i troškove energije, poput one Federalni ured za zaštitu okoliša.
Zeleni vodik, generiran iz obnovljivih izvora energija pomoću elektrolize, smatra se najprihvatljivom opcijom i ima učinkovitost od oko 75 %. Za usporedbu, manje energije se štedi u proizvodnji vodika nego u izravnoj upotrebi obnovljive električne energije, posebno za toplinske pumpe koje mogu uštedjeti 3,3 kWh prirodni plin, dok se u vodiku može uštedjeti samo oko 0,6 kWh.
Tehnološki razvoj
Federalna vlada planira instalirati elektrolizire vodika s izlazom od 5 GW do 2030. godine i tako osigurati 14 TWH vodika. Do 2035. godine očekuje se da će se elektroliza povećati na 40 GW u Europi. Vodik se također može koristiti kao alternativno gorivo u prometu, ali njegova upotreba treba koristiti ako izravna upotreba obnovljive električne energije nije moguća. U Njemačkoj je učinkovitost vodika često upitna u usporedbi s drugim obnovljivim tehnologijama, budući da se preferira izravna upotreba, kao Federalno ministarstvo ekonomije i zaštite klime.
Ukratko, može se vidjeti da su unatoč izazovima i postojećem političkom utjecaju vodikove tehnologije prepoznate kao ključ za buduću opskrbu energijom. Nude i spremni oblik energije i mogućnost kompenzacije fluktuirajuće generacije iz obnovljivih izvora i na taj način stabiliziranje energetskog sustava.