Trumpova tarifna politika: Dan oslobođenja” ili ekonomska propast?

Trumpova tarifna politika: Dan oslobođenja” ili ekonomska propast?

Dana 2. travnja 2025. američki predsjednik Donald Trump proglasio je dan “Danom oslobođenja”, što je izazvalo val kritika u SAD-u. Trump trgovinske deficite Sjedinjenih Država sa zemljama poput Njemačke i Kine smatra nacionalnom sramotom i planira okončati te deficite oštrom carinskom politikom. Ovaj bi potez mogao imati ozbiljne posljedice na globalni trgovinski poredak, u čijem su oblikovanju Sjedinjene Države dugo sudjelovale. Kritičari se boje da nova tarifna politika ugrožava postojeći poredak koji je potaknuo prosperitet u mnogim zemljama. Oekonews to prenosi Prvog dana novih carina cijene dionica u SAD-u su pale, a vodeći američki znanstvenici protestirali su protiv ovih mjera.

Trump je rekao da će uvesti carine od 10% kao standard, 20% na europsku robu, više od 30% na Kinu i gotovo 50% na Vijetnam. On opisuje ove mjere kao odmazdu za tretman Sjedinjenih Država od strane drugih zemalja. Međutim, ekonomisti, uključujući Davida Ricarda, tvrde da slobodna trgovina maksimizira prosperitet svih zemalja. Teorija komparativne troškovne prednosti sugerira da bi se zemlje trebale specijalizirati za proizvodnju robe koju mogu proizvesti najjeftinije. Više carine mogle bi naštetiti globalnoj trgovini, a posebno američkom gospodarstvu koje se uvelike oslanja na uvoz.

Ekonomski utjecaj carinske politike

Cijene bi u SAD-u mogle porasti zbog povećanja carina, što bi dovelo do inflacije. Osobito bi socijalno ugroženi Amerikanci bili pogođeni rastućim cijenama. Osim toga, Kina je već najavila protucarine od 34% na američke proizvode, što dodatno raspiruje trgovinske sukobe. Trumpova politika ima za cilj potaknuti strane tvrtke da presele radna mjesta u SAD, ali mnoge industrije ne bi imale koristi od takve mjere.

Iako je nametanje carina alat trgovinske politike, njihovo proširenje u ovom obliku moglo bi dovesti do globalne gospodarske krize, uključujući rastuću nezaposlenost i pad profita poduzeća. Sjedinjene Države moraju se suočiti s realnošću da opadanje slobodne trgovine također opterećuje radna mjesta u zemlji, kao što je bio slučaj u prošlosti. Stručnjaci kažu da su carine usko povezane s trendom globalizacije i smanjenjem trgovinskih barijera koji je započeo nakon Drugog svjetskog rata.

Protekcionizam i njegove posljedice

Povratak na visoke tarife nije novost; Jürgen Matthes iz Njemačkog ekonomskog instituta ovaj razvoj naziva ponovljenim trendom prema protekcionizmu od financijske krize 2008./2009. Povijesno gledano, carine su pomogle mnogim zemljama, uključujući Sjedinjene Države i Njemačku, tijekom njihove industrijalizacije. Međutim, u trenutnom globalnom trgovinskom okruženju koje organizira Svjetska trgovinska organizacija (WTO), postoje stroga pravila koja ograničavaju uplitanje u trgovinske odnose.

WTO promiče liberalizaciju svjetske trgovine bez postavljanja izravnih zahtjeva za carine. Pod Obaminim režimom, SAD je kritizirao učinkovitost pravila WTO-a, posebno u pogledu kineskih nepravednih subvencija i trgovinske prakse. Ostaje za vidjeti kako će trenutna carinska politika utjecati na budućnost i stabilnost globalne trgovine i može li sam Trump kao predsjednik zadržati podršku za svoj kurs.