Trumpova carinska politika: Dan oslobađanja ili ekonomska propast?

Trumpova carinska politika: Dan oslobađanja ili ekonomska propast?

USA - 2. travnja 2025. američki predsjednik Donald Trump proglasio je dan "danom oslobođenja" i tako je pokrenuo val kritika u Sjedinjenim Državama. Trump smatra da je Sjedinjene Države trgovinski deficit prema zemljama poput Njemačke i Kine kao nacionalnu sramotu i planira okončati te deficite strogom carinskom politikom. Ovaj bi korak mogao imati ozbiljne posljedice za globalni trgovinski nalog, koji su SAD oblikovale već duže vrijeme. Kritičari se boje da nova carinska politika ugrožava postojeći poredak koji je prosperitet u mnogim zemljama. oekonews izvještava da su cijene dionica u SAD-u pale na prvi dan novih tarifa i protprednih znanstvenika.

Trump je najavio da je 10 % od 10 % kao standard, 20 % za europsku robu, preko 30 % za Kinu i gotovo 50 % za Vijetnam. Opisuje ove mjere kao odmazdu za liječenje Sjedinjenih Država od strane drugih zemalja. Ekonomisti, uključujući Davida Ricarda, tvrde da slobodna trgovina maksimizira prosperitet svih zemalja. Teorija komparativnih prednosti troškova sugerira da bi se zemlje trebale specijalizirati za proizvodnju robe koju možete učiniti najjeftinijom. Veće tarife mogle bi naštetiti globalnoj trgovini, a posebno američkoj ekonomiji koja uvelike ovisi o uvozu.

Ekonomski učinci carinske politike

Cijene u SAD -u mogle bi se povećati zbog povećanih tarifa, što bi dovelo do inflacije. Iznad svega, društveno slabi Amerikanci utjecali bi rastućim cijenama. Pored toga, Kina je već najavila protiv tarifa od 34 % na američkim proizvodima, što je dodatno potaknulo trgovinske sukobe. Trump ima cilj uvjeravanja stranih kompanija da presele radna mjesta u Sjedinjene Države, ali mnoge industrije nisu mogle imati koristi od takve mjere.

Registracija tarifa sredstvo je trgovinske politike, ali njegovo širenje u ovom obliku moglo bi dovesti do globalne ekonomske krize, uključujući povećanje podataka o nezaposlenosti i pad korporativnog profita. Sjedinjene Države se moraju suočiti s stvarnošću da opadajuća slobodna trgovina također utječe na radna mjesta u zemlji, kao što je to bio slučaj u prošlosti. Prema stručnjacima, tarife su usko povezane s trendom globalizacije i raspadom trgovinskih barijera koje su započele nakon Drugog svjetskog rata.

Proformirizam i njegove posljedice

Povratak na visoke tarife nije novi; Jürgen Matthes s njemačkog instituta za ekonomiju naziva razvoj ponovljenim trendom prema protekcionizmu od financijske krize 2008/2009. Povijesno su tarife pomagale mnogim zemljama, uključujući Sjedinjene Države i Njemačku, tijekom njihove industrijalizacije. Ali u trenutnom globalnom trgovinskom krajoliku koji je organizirala Svjetska trgovinska organizacija (WTO), postoje stroga pravila koja ograničavaju miješanje u trgovinske odnose.

WTO promiče liberalizaciju svjetske trgovine, ali bez izravnih zahtjeva za tarife. Prema Obaminom režimu, Sjedinjene Države kritizirale su učinkovitost pravila WTO -a, posebno u pogledu kineskih nepravednih subvencija i trgovačkih praksi. Ostaje za vidjeti kako će trenutna carinska politika utjecati na budućnost i stabilnost u svjetskoj trgovini i može li sam Trump kao predsjednik održati podršku svom tečaju.