Sigurnosna rasprava u Eisenstadtu: Europa se bori za hibridne prijetnje!

Transparenz: Redaktionell erstellt und geprüft.
Veröffentlicht am

Rasprava o sigurnosti u Europi na Europskim vratima u Eisenstadtu. Stručnjaci osvjetljavaju hibridne prijetnje u sukobu Ukrajine.

Diskussion über Sicherheit in Europa beim Europaforum in Eisenstadt. Experten beleuchten hybride Bedrohungen im Ukraine-Konflikt.
Rasprava o sigurnosti u Europi na Europskim vratima u Eisenstadtu. Stručnjaci osvjetljavaju hibridne prijetnje u sukobu Ukrajine.

Sigurnosna rasprava u Eisenstadtu: Europa se bori za hibridne prijetnje!

13. rujna 2025. oko 100 sudionika na Europskim vratima u Eisenstadtu razgovaralo je o sigurnosti Europe u kontekstu Ukrajinskog rata. Događaj, koji je u potpunosti rasprodan, ponudio je ugledne goste panela poput tužitelja Gaby Schwarz, vojnog stratega Markusa Reisnera i bivšeg ministra vanjskih poslova Michael Linhart. Središnja tema rasprave bilo je pitanje: "Europa u ratu?"

Markus Reisner naglasio je da su Europa i EU "u ratu", ali ne u konvencionalnom smislu. Prijetnje bi prvenstveno bile ciljane hibridnim napadima, kritičnom infrastrukturom, IT sustavima i ekonomijom. Primjeri takvih napada su ofenziva protiv njemačkih pomorskih plovila, hakerski napadi na londonsku burzu i eksplozivne Internetske kabele Unterseischer. Reisner je izvijestio o ruskim bespilotnim letjelicama koji prodiru u zračni prostor Poljske kako bi testirao granice EU -a i njihove obrambene mehanizme.

Prijetnje hibridnog rata

Nato je također potvrdio sve veći broj hibridnih napada. Rusija, Kina, Iran i Sjeverna Koreja posebno se oslanjaju na cyber napade i ciljali na sabotažu da naštete zapadnom savezniku. Trenutni primjer toga je izrezan podvodnim kablovima u Baltičkom moru, koji su možda oštećeni sabotažom. Zemlje NATO -a sve su više ciljane na takve napade, s intenzitetom i učestalošću posljednjih godina. U tom pogledu, obrambene strategije već su raspravljane kako bi reagirale na vrijeme i bolje zaštitile kritičnu infrastrukturu, kako je izvijestio [Tagesschau] (https://www.tagesschau.de/ausland/europa/nato-treichen-cyber atchasing-sabotage-100.html).

U raspravi je također naglašena potreba za zatvorenim položajem EU. Michael Linhart izrazio je optimizam da bi Europa mogla razviti vlastiti pristup rješavanju sukoba. Christian Sagartz, s druge strane, ukazao je na nedostatak kohezije kako bi isključio hibridne napade. Poziv za činjeničnu raspravu o rastućem izraženoj opasnosti, što se može osjetiti u osobnim i društvenim područjima života.

EU-internalne sigurnosne strategije

Sigurnosna situacija u Europi također zahtijeva preispitivanje u EU. Henna Virkkuns, potpredsjednik Komisije za EU, istaknuo je dramatične promjene u sigurnosnom okruženju, uključujući organizirani kriminal i hibridne prijetnje. "Proteceu" je nova strategija koja ima za cilj poboljšati unutarnju sigurnost i usredotočiti se na rano otkrivanje i prevenciju velikih prijetnji. Potreba za zaštitom kritične infrastrukture i mrežne sigurnosti postat će sve hitnija, budući da je 64 posto Europljana zabrinuto zbog njihove sigurnosti i zahtijevati određenu EU, poput [dw] (https://www.dw.com/de/eu inere- sicherheit-frontex- desinformation- desinformacije- iznajmljen.

EU planira povećati broj zaposlenika Frontex sa 10 000 na 30.000 i masovno nadograditi Europu. Tajni, tajno tajno, dio je paketa mjera za pravno provođenje. Cilj je stvoriti veći otpor hibridnim prijetnjama i pojačati razmjenu informacija između država članica.

Izazovi ispred Europe su raznoliki. Osim zaštite od cyber napada, bavljenje lažnim informacijama i ilegalnim aktivnostima na Internetu je također središnji zadatak. Čini se da je osiguranje europskih vrijednosti i slobode sve teže postići u promjenjivom međunarodnom kontekstu.