Proračunski deficit Austrije: sporo smanjenje potrebno do 2029. godine!
Proračunski deficit Austrije: sporo smanjenje potrebno do 2029. godine!
Österreich - 17. srpnja 2025. godine postoje nova otkrića o austrijskoj proračunskoj situaciji. Bečki institut za visoke studije (IHS) očekuje ukupni državni deficit od 4,1 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP) za narednu godinu, pod uvjetom da se poštuje stroga proračunska disciplina. Ova je prognoza izravno povezana s dvostrukim proračunom 2025/26, koji će usvojiti trenutna vlada ÖVP, SPö, Zeleni i NEOS i mjere konsolidacije u iznosu od 8,7 milijardi eura, kao Kleine Zeitung izvijestio.
U razdoblju od 2027. do 2029. godine, IHS očekuje sporije smanjenje stope rashoda u usporedbi s planiranjem savezne vlade. Kako bi pritisnuli deficit pod ograničenjem Maastrichta od 3,0 posto, IHS vidi daljnje potrebe za reformom i konsolidacijom. Ovi ciljevi zahtijevaju ambicioznu strukturnu reformu i ekonomsku politiku koja ima za cilj povećati potencijalni rast. Prognoza za proračunski deficit ostaje snažno ovisna o ekonomskom rastu Austrije do 2029.
Maastrichtovi kriteriji i njihovo značenje
Maastrichtovi kriteriji koje su odredile države članice EU -a tijekom Maastrichtovog ugovora igraju ključnu ulogu u praćenju državnih financija. Prema Bundesbank. Ova pravila podržavaju monetarnu uniju orijentiranu na stabilnost u Europi.
Negativni saldo financiranja pokazuje da državni izdaci mogu premašiti prihod, što je izazov u ekonomski teškim vremenima. U Njemačkoj, gdje je duga kočnica na snazi od 2009. godine, dopušteno je upis o dugu samo 0,35 posto ekonomskog proizvodnje, osim u izvanrednim situacijama, poput pandemije Covid 19.
Dužni i vladini rashodi
Pitanje suočavanja s vladinom potrošnjom i dugovima je više nego ikad, posebno u kontekstu učenja klasične financijske znanosti. Kao Savezni centar za političko obrazovanje, jer se mogu opterećivati, jer su na državi, tradicionalno pase. Ipak, moderniji pristupi, poput moderne monetarne teorije (MMT), zahtijevaju ponovnu procjenu ove perspektive. MMT tvrdi da državni izdaci ne moraju biti pokriveni porezima ili obveznicama sve dok su ekonomski resursi dostupni.
Državni dug proizlazi iz razlike između javnih izdataka i odgovarajućeg dohotka. Iako visoki izdaci imaju tendenciju povećanja duga, oni također dovode do većeg prihoda u privatnom sektoru. U skladu s tim, pametna državna rashodna politika u konačnici mogla bi promicati gospodarski rast i dovesti do većeg prinosa poreza.
Ukratko, ovi događaji pokazuju složenost financijske situacije u Austriji i izazove s kojima se vlada suočava. Potrebna provedba strukturnih reformi i poštivanje kriterija Maastricht ostaju odlučujući čimbenici za financijsku stabilnost zemlje u narednim godinama.| Details | |
|---|---|
| Ort | Österreich |
| Quellen | |
Kommentare (0)