Lažna smrt! Jelinek postaje žrtva razornog skandala s lažnim vijestima

Transparenz: Redaktionell erstellt und geprüft.
Veröffentlicht am

Lažne vijesti o smrti Elfriede Jelinek zbunjuju medije u lipnju 2025. Pojašnjenje o lažnim izvješćima i njihovom podrijetlu.

Fake-News über Elfriede Jelineks Tod verwirren Medien im Juni 2025. Aufklärung über Falschmeldungen und deren Ursprung.
Lažne vijesti o smrti Elfriede Jelinek zbunjuju medije u lipnju 2025. Pojašnjenje o lažnim izvješćima i njihovom podrijetlu.

Lažna smrt! Jelinek postaje žrtva razornog skandala s lažnim vijestima

Širenje lažnih vijesti o navodnoj smrti dobitnice Nobelove nagrade Elfriede Jelinek nedavno je izazvalo pometnju. Dana 17. lipnja 2025. nekoliko je medija izvijestilo o vijestima koje je izvorno proširio X račun “Rowohlt AT”. Na računu je objavljeno da je 78-godišnja Jelinek umrla, što je odmah izazvalo brojne reakcije. Jennifer Luger iz beč.at rasvjetljava pozadinu ove lažne prijave.

Podrijetlo lažne vijesti pripisuje se talijanskom autoru Tommasu Debenedettiju, koji je u prošlosti više puta privlačio pažnju sličnim akcijama. Vijest o Jelinekovoj smrti prethodno je pronađena 24. srpnja 2024. u internetskoj objavi koja je netočno objavljena pod imenom njemačke spisateljice Jenny Erpenbeck. No, takav post nikada nije napisala, a Pia Janke, voditeljica istraživačkog centra Elfriede Jelinek u Beču, potvrdila je da je Jelinek živa.

Reakcija i posljedice

Izdavačka kuća Rowohlt lažno je izvješće opisala kao prijevaru i odlučila ga demantirati. Jenny Erpenbeck izrazila je bijes zbog upotrebe njenog imena u lažnoj objavi i rekla da će pokrenuti pravni postupak. Istaknula je i kako račun koji je proširio vijest postoji od veljače 2024. godine i nije dobio nikakvu službenu potvrdu.

Širenje takvih lažnih vijesti postavlja pitanja o medijskoj pismenosti, za koju su studije pokazale da ovih dana postaje sve važnija. Empirijski podaci pokazuju da su lažne vijesti manje raširene, ali se u određenim krugovima intenzivnije konzumiraju. Nisko povjerenje u političke i medijske institucije može učiniti ljude posebno osjetljivima na te lažne informacije. The Federalna agencija za građansko obrazovanje (bpb) napominje da je od izbora Donalda Trumpa i referenduma o Brexitu tema lažnih vijesti sve više u fokusu.

Mjere protiv lažnih vijesti

EU je pokrenuo nekoliko inicijativa za borbu protiv širenja dezinformacija. Projekti kao što su “EU vs. Disinfo” i European Digital Media Observatory namijenjeni su podršci borbi protiv lažnih vijesti i promicanju medijske pismenosti. Podizanje svijesti putem “cijepljenja” i provjere činjenica igraju središnju ulogu u tim naporima.

Trenutna situacija oko Elfriede Jelinek ilustrira koliko su informacije na društvenim mrežama osjetljive na manipulaciju. U vremenima kada su granice između istinitog i lažnog često nejasne, bitno je promicati kritičko promišljanje medijskih sadržaja i jačati povjerenje u ugledne izvore.