Brückl: Promjena zanimanja ne rješava krizu škole – zaštita granica kao rješenje!

Brückl: Promjena zanimanja ne rješava krizu škole – zaštita granica kao rješenje!

U aktualnoj raspravi o nedostatku učitelja u Austriji, Hermann Brückl, glasnogovornik za obrazovanje FPÖ-a, kritizirao je najavu da će osobe koje mijenjaju karijeru hitno biti osposobljene za podučavanje u školama. Ovu mjeru opisuje kao znak neuspjeha obrazovne politike koju vodi ÖVP. Brückl naglašava da se nedostatak nastavnika godinama ignorira, a sadašnjim rješenjem samo se pokušava prikriti neuspjeh. Prema njegovim riječima, obuka za osobe koje mijenjaju karijeru može biti od pomoći u pojedinačnim slučajevima, ali brzi tečajevi i površna obuka nisu zamjena za kvalitetnu pedagošku obuku.

Danas je oko 4.300 osoba koje mijenjaju karijeru aktivno u osnovnim školama u Austriji, uz podršku gotovo 1.100 studenata nastavničkih studija i 40 umirovljenih učitelja. Ove brojke proizlaze iz zastupničkog pitanja SPÖ-a na koje je odgovorio ministar obrazovanja Martin Polaschek (ÖVP). Ukupno oko 70.600 učitelja predaje u osnovnim školama, a većina onih koji su promijenili karijeru, njih oko 1.900, radi u Beču. Od jeseni će na svim sveučilištima započeti tečajevi za ljude s odgovarajućom diplomom i profesionalnim iskustvom kako bi se suzbio nedostatak osoblja. Kad budu u potpunosti razvijeni, Ministarstvo očekuje 200 do 300 diplomanata godišnje na ovim tečajevima.

Kritika obrazovne politike

Brückl također kritizira činjenicu da škole sve više preuzimaju zadatke koji nisu izravno povezani s obrazovanjem, poput integracije učenika iz različitih sredina. Zalaže se za jasnu promjenu kursa migracijske politike kako bi se rasteretio školski sustav. Prema njegovom mišljenju, bez ciljanih mjera za kontrolu priljeva učenika koji se ne mogu ili se teško integriraju, odgojne mjere ostale bi neučinkovite.

Za nadolazeću školsku godinu 2023./24. administrativna pomoć uključena je u financijsko izravnanje, dopunjeno federalnim sufinanciranjem do 15 milijuna eura po školskoj godini. U suradnji sa saveznim državama iz tih bi se fondova moglo financirati do 700 stalno zaposlenih za školski socijalni rad. U tekućoj školskoj godini savezna vlada već sufinancira 65 školskih socijalnih radnika i 32 socijalna pedagoga, dok odgovornost za socijalni rad u školama prvenstveno imaju savezni odjeli za skrb o djeci i mladima.

Uz to, 199 sufinanciranih školskih psihologa podupire i obvezne škole. Ipak, ostaje otvoreno pitanje može li uvođenje lateralnih polaznika u sadašnjem obliku održivo riješiti dugoročne izazove u obrazovnom sustavu. Ostaje u zraku Brücklovo upozorenje da sadašnji pristupi nisu dovoljni.

Općenito, rasprava pokazuje da se obrazovna politika u Austriji suočava s velikim izazovima koji se moraju riješiti ne samo povećanjem broja nastavnika, već i strateškim reformama.

Za više informacija pogledajte OTS i ORF.