Tražite betonsko blago: obavite se za zelenija mjesta u Austriji!

Tražite betonsko blago: obavite se za zelenija mjesta u Austriji!

Greenpeace je danas započeo drugo izdanje kampanje "Austrije 9 betona betona". Cilj ove inicijative je motivirati građane iz svih devet saveznih država da predaju javne prostore i kvadrate koji su nepotrebno zapečaćeni. Organizacija ističe da beton i asfalt ne samo da smanjuju biološku raznolikost, već i dovode do značajnog povećanja temperature, što se može osjetiti u obliku toplinskih otoka u urbanim područjima. Ova područja ne nude stanište za životinje poput ptica, pčela i leptira, što djelovanje čini još važnijim. Greenpeace stoga naglašava gradove i općine za djelovanje. Rok za unose traje do 26. kolovoza 2025.

Kao dio ove kampanje, specijalistički porota ocijenit će poslana mjesta. Nakon toga odvija se glasovanje internetske publike, tijekom kojih će se "konkretno blago" po saveznoj državi predstaviti na konferenciji za novinare 9. rujna. Ova mjera je namijenjena pokazati gdje se može stvoriti više prostora za drveće, grmlje i biljke s prijateljima.

Izazov zapečaćenja

U Njemačkoj je preko 50 hektara zapečaćeno svaki dan, uglavnom za naselja i promet. Ovaj razvoj ima ozbiljne negativne učinke na gradsku klimu. Stupanj brtvljenja osigurava da je u 24 gradova dostupno samo nekoliko zelenih površina s više od 50 posto. Ludwigshafen AM Rhein ima najveći stupanj brtvljenja sa 57,75 posto, dok je Detmold zabilježio najnižu vrijednost s 35,51 posto. Gradovi poput Heilbronna i Regensburga također su u negativnom ljestvici brtvljenja.

Povećanje zapečaćenih područja doprinosi stvaranju urbanih toplinskih otoka, što dovodi do daljnjeg pooštravanja situacije tijekom klimatskih promjena i dugotrajnog razdoblja topline. Njemačka meteorološka služba definira "vrući dan" kao dan s temperaturama iznad 30 ° C. U gradovima poput Münchena, broj vrućih dana mogao bi se udvostručiti u budućnosti, što je posebno problematično za ranjive skupine poput starijih ljudi ili djece.

Mjere za poboljšanje kvalitete života u gradovima

Da bi se suprotstavili negativnim učincima brtvljenja, hitno su potrebne mjere za hlađenje gradova. Oni uključuju zelene krovove i stvaranje svježih zračnih šipki koje poboljšavaju cirkulaciju zraka. Upotreba lakih materijala za zgrade također može pomoći u smanjenju temperature uštedom manje topline. Osim toga, uklanjanje područja i promocija urbanih zelenih površina odlučuje.

Istraživački rad pokazuje da zelenilo u suhim metropolima može postići značajne efekte hlađenja. U tropskim gradovima, s druge strane, druge su mjere učinkovitije za smanjenje topline. Kako bi se suprotstavila trendu, Barbara Metz iz njemačke pomoći za zaštitu okoliša naziva pravno obvezujući cilj da zaustavi brtvljenje područja do 2035. godine. Ovaj je zahtjev sve relevantniji od klimatske krize uzrokuje sve intenzivnije oluje s ekstremnim kišom.

Sveukupno, kampanja Greenpeacea jasan je poziv za promjenu urbanih soba u Austriji i šire. Građane se potiče da aktivno sudjeluju u dizajnu svoje okoline i na taj način daju doprinos poboljšanju urbane klime.