Antisemitizam raste među mladima: alarmantni rezultati studije

Antisemitizam raste među mladima: alarmantni rezultati studije

Aktualna studija pokazuje da je antisemitizam sve veći problem među mladima u Austriji. Istraživanje, koje se provodi svake dvije godine od 2018., temelji se na anketi od 2037 osoba u dobi od 16 i više godina koja je provedena u listopadu i studenom 2024. Postojao je i dodatni uzorak od 1080 osoba s migrantskom pozadinom, posebno iz Turske i zemalja arapskog govornog područja. Prema studiji, 13% ispitanika ima izražene antisemitske stavove, što predstavlja blagi pad u odnosu na 2022., kada je ta brojka iznosila 15%. U isto vrijeme, latentni antisemitizam ostaje stabilan na 33% (2022.: 32%).

Rezultati su posebno zabrinjavajući među mlađim ljudima. Primjerice, 15% ispitanika mlađih od 25 godina smatra da su izvještaji o koncentracijskim logorima pretjerani. Uz to, 31% sudionika slaže se s tvrdnjom da se Židovi mogu razumjeti zbog politike Izraela - povećanje od 8 postotnih bodova. 35% ispitanika vjeruje da Izraelci postupaju s Palestincima na sličan način kao što su Nijemci postupali sa Židovima u Drugom svjetskom ratu, što je povećanje od 5 postotnih bodova od 2022. Ovi rezultati jasno pokazuju da antisemitizam nije samo ukorijenjen u širem društvu, već se povećava i u mlađim dobnim skupinama.

Antisemitizam i obrazovni putovi

Studija naglašava da je antisemitizam rašireniji među ljudima s malo znanja o judaizmu i sklonosti vjerovanju u zavjere. Porast antisemitskih stavova također se može primijetiti među diplomiranim studentima. Društvene mreže i njihova medijska konzumacija također pridonose jačanju mitova o zavjerama. Stručnjaci stoga pozivaju na temeljito preispitivanje obrazovanja o holokaustu u obrazovnom sustavu i dublju integraciju te teme u nastavne programe. Predsjednik Nacionalnog vijeća Rosenkranz također je izrazio želju za poboljšanjem školskog obrazovanja o holokaustu i podržava prijedlog Židovske zajednice Beča (IKG) za centar za holokaust.

Antisemitizam ostaje ozbiljna prijetnja društvenoj koheziji i temeljnim vrijednostima države. Važna je i povijesna perspektiva: antisemitizam ima dugu i tragičnu povijest u Austriji, koja je započela dolaskom nacionalsocijalista na vlast u ožujku 1938. i dovela do progona, bijega i ubojstava koji su imali presudan utjecaj na život Židova u Austriji. Ti ostaci prošlosti prisutni su i danas, više od 80 godina nakon “anšlusa” i studenih pogroma, o čemu svjedoče i rezultati najnovijeg istraživanja.

Strategije protiv antisemitizma

Kako bi se suprotstavilo širenju antisemitizma, Federalno ministarstvo obrazovanja, znanosti i istraživanja (BMBWF) predano je raznim programima. To uključuje osposobljavanje i daljnje obrazovanje nastavnog osoblja kao i izradu materijala za učenje za sprječavanje antisemitizma. Središnji element strategije je Austrijski centar za istraživanje antisemitizma, dok program ERINNERN:AT podupire nastavnike u obrazovanju o holokaustu. U sklopu austrijskog predsjedanja EU-om 2018. borba protiv antisemitizma označena je kao važno područje djelovanja, a nacionalna strategija protiv antisemitizma uključuje 32 mjere, od kojih je deset u nadležnosti BMBWF-a.

Borba protiv antisemitizma također je od središnje važnosti u kontekstu društvenih zbivanja. Studije pokazuju da je antisemitizam duboko ukorijenjen u društvu, zbog čega se mnogi Židovi osjećaju uznemiravani i ugroženi. Neophodno je boriti se protiv korijena antisemitizma putem obrazovanja, istraživanja i društvenih inicijativa te dati žrtvama glas. Ovi izazovi zahtijevaju solidarnost i zajedničko djelovanje u cijelom društvu.

Više informacija o problemu i mjerama protiv antisemitizma u Austriji možete pronaći u izvješćima iz Male novine i BMBWF.