Suche
Mein Konto
Raketa Sojuz uspjela: ISS primio novu svemirsku misiju!
8. travnja 2025. raketa Soyuz poletjela je prema ISS-u s američkim astronautom Jonathanom Kimom i kozmonautima Ryshikovom i Zubritskim.
Raketa Sojuz uspjela: ISS primio novu svemirsku misiju!
8. travnja 2025. američki astronauti Jonathan Kim i ruski kozmonauti Sergej Ryshikov i Alexei Subrizki uspješno su stigli na Međunarodnu svemirsku postaju (ISS). Ovo izvješće Beč.at. Raketa-nosač Soyuz poletjela je ujutro s kozmodroma Baikonur u Kazahstanu i ponijela trojac na njihovo putovanje u svemir.
Otprilike tri sata nakon lansiranja uspješno je prenesen manevar pristajanja svemirskog broda Soyuz na ISS. Ova misija je dio 73. ISS misije, tijekom koje će posada provesti ukupno 245 dana u svemiru. Između ostalog, predviđene su dvije svemirske šetnje i brojni znanstveni eksperimenti.
Prve misije za dva astronauta
Ryzhikovu je ovo treći let u svemir, dok su Zubritsky i Kim prvi put u svemiru. Poznato je da je ISS najveća i najdugovječnija svemirska stanica čovječanstva. Djeluje od 1998. u međunarodnoj suradnji koja uključuje 16 zemalja i pet svemirskih agencija, uključujući NASA-u (SAD), Roskosmos (Rusija) i ESA-u (Europa).
ISS, koji kruži oko Zemlje na visini od oko 400 km, najveći je objekt u svemiru koji je napravio čovjek i treba mu oko 93 minute da završi jednu orbitu. Njegove impresivne dimenzije su otprilike 109 m × 51 m × 73 m i težak je oko 450 tona. ISS je stalno naseljen astronautima od 2. studenog 2000. godine.
Istraživanje i budućnost ISS-a
Skupa inicijativa, koja je zahtijevala više od 100 milijardi eura za izgradnju i rad do 2018., iznjedrila je niz znanstvenih eksperimenata i istraživačkih projekata te nastavlja dobivati kontinuiranu opskrbu teretom i posadom. Posada može povremeno varirati od sedam do deset članova, ovisno o tekućim ekspedicijama i zahtjevima misije.
Očekuje se da će ISS raditi najmanje do 2028., s razmatranjem moguće upotrebe do 2030. ili kasnije. Rusija planira izgraditi vlastitu svemirsku stanicu nakon završetka ISS-a. Ovakav razvoj događaja postavlja pitanja o budućnosti međunarodnog svemirskog putovanja i ulozi raznih nacija na tom polju, posebno jer Kina upravlja vlastitom svemirskom postajom nakon što nije sudjelovala u ISS-u.
Impresivna postignuća postignuta kroz ove misije i svemirske projekte do danas učvršćuju ISS ne samo kao središte znanstvenog istraživanja, već i kao kulturni simbol međunarodne suradnje u svemiru.