Kućni ured ili ured: Austrijski zaposlenici traže fleksibilan rad!

Transparenz: Redaktionell erstellt und geprüft.
Veröffentlicht am

Zadovoljstvo poslom u Beču 2025. pokazuje pozitivne povratne informacije o ravnoteži između poslovnog i privatnog života, ali kućni ured ostaje ograničen.

Kućni ured ili ured: Austrijski zaposlenici traže fleksibilan rad!

Trenutna situacija na tržištu rada u Austriji pokazuje značajne trendove u područjima organizacije radnog vremena i zadovoljstva poslom. Iako oko tri posto stanovništva dobrovoljno radi skraćeno radno vrijeme, to ima izravan utjecaj na socijalnu sigurnost u starijoj dobi, kako naglašava Dieter Scharitzer, direktor TQS Research. Studija na 1000 ljudi pokazuje da je gotovo 90 posto njih zadovoljno svojim poslom, a mnogi smatraju da je ravnoteža između profesionalnog i privatnog života dobra. No, zabrinjava činjenica da 60 posto ispitanih nema pristup kućnom uredu, iako samo 11 posto uopće odbija takav oblik rada. Prema Scharitzeru, to bi često značilo da zaposlenici moraju redovito dolaziti u ured protiv svoje volje. Kako prenosi vienna.at, mnogi austrijski zaposlenici žele više fleksibilnosti.

Trend prema hibridnom radu

U Njemačkoj slična rasprava slijedi nakon povratka u ured. Trend “Povratak na ured” koji je započeo 2022. godine zahtijeva veću prisutnost na radnom mjestu, što nailazi na otpor mnogih zaposlenika. Samo 9 posto ispitanih radije radi isključivo u uredu, dok velika većina želi hibridni oblik rada. Deutsche Telekom i druge velike kompanije također se oslanjaju na povećane zahtjeve za prisustvom, iako studije pokazuju da je samo petina kompanija uvela takvu regulativu. Kako prenosi Deutschlandfunk, kućni ured nije popularan samo u IT industriji, već je i velika želja mnogih zaposlenika u drugim sektorima.

Za mnoge su prednosti rada od kuće neosporne: bolja ravnoteža između posla i privatnog života, nema vremena za putovanje na posao i zdravije radno okruženje. Studije pokazuju da je kombinacija kućnog ureda i uredskog rada preferirano rješenje za većinu zaposlenika. To se ogleda iu ocjeni da se povratak na obvezno pohađanje nastave doživljava kao korak unatrag zbog pozitivnih iskustava rada od kuće. Nova radna kultura stoga bi mogla zahtijevati više fleksibilnosti i ponovnog promišljanja u tvrtkama kako bi se promicalo zadovoljstvo i produktivnost zaposlenika.