Bečki istraživači dodijeljeni: revolucionarni organoid mozga umjesto pokusa na životinjama!

Bečki istraživači dodijeljeni: revolucionarni organoid mozga umjesto pokusa na životinjama!

Wien, Österreich - Bečki istraživački tim oko biologa Jürgena Knoblicha dobio je državnu nagradu za promicanje zamjenskih metoda za eksperimente na životinjama. Ovo priznanje, koje je obdareno s 10 000 eura, primilo je tim koji pripada Institutu za molekularnu biotehnologiju (IMBA) u Beču, zbog njihovog revolucionarnog rada na organoidima mozga. Rezultati su objavljeni u časopisu "Cell matične ćelije" i temelje se na kliničkim podacima i istraživačkim radovima koji su provedeni bez eksperimenata na životinjama. Cilj ovog istraživanja je smanjiti nepotrebno testiranje na životinjama u razvoju lijekova, posebno kada je riječ o neurološkim bolestima koje često zadovoljavaju istraživanja.

IMBA tim uzgajao je moždano tkivo u laboratoriju kako bi precizno istraživao bolesti. U mnogim bolestima mozga lijekovi često ne uspije samo u fazama kasnog razvoja, što dovodi do velikog broja pokusa na životinjama. Taj bi se postupak mogao revolucionirati korištenjem organoida mozga. Istraživači su dobili matične stanice iz krvnih stanica od dva bolesnika s specifičnom promjenom genetskog materijala u genu Arid1b, što znači da utječe na povezanost polovica mozga. Iz toga su uzgajana tri dimenzionalna organoida mozga, koji djeluju kroz nervozne veze. Dok su zdravi organoidi povezani brojnim živčanim procesima (aksoni), organoidi pokazuju smanjenu formiranje ovih spojeva s mutacijama.

Rezultati istraživanja

Otkrića istraživača su značajna jer su otkrili da su određeni geni manje aktivni u mutiranim živčanim stanicama koje su važne za sazrijevanje neurona i stvaranje aksona. Ovi nalazi pružaju nova polazišta za istraživanje genskih terapija za pogođene bolesnike. Ministrica znanosti Eva-Maria Holzleitner naglasila je važnost znanstvene izvrsnosti i odgovornosti u istraživanju i naglasila potencijal razvijenih metoda.

Istraživanje s organoidima mozga moglo bi biti temeljna promjena u medicinskim znanostima. Ti se organoidi uzgajaju u laboratoriju, ali imaju mogućnost presađivanja u živim organizmima poput štakora, što može utjecati na njihovo ponašanje. Leopoldina, njemačka akademija znanosti, nedavno je opsežno raspravljala o istraživanju organoida mozga i ukazuje na izazove povezane s interakcijom ovih organoida s drugim tjelesnim funkcijama. Čak i ako je postignut veliki napredak, još uvijek postoji značajna udaljenost od ljudske svijesti ili osjetljivosti.

Etička razmatranja

Stvaranje himera, tj. Organizmi s stanicama različite genetske opreme, postavlja medicinska-etička pitanja, posebno kada je riječ o vezama čovjeka i životinja. Leopoldina upozorava na zabrinutost stanovništva za istraživanje organoida mozga i zahtijeva ozbiljnu raspravu o etičkim implikacijama ovih tehnologija. Također se razmatra moguća potreba za uspostavljanjem posebnih etičkih komisija za reguliranje ovog istraživanja.