Globalna studija otkriva: Zapadnjaci gube bitku za radnu etiku!

Transparenz: Redaktionell erstellt und geprüft.
Veröffentlicht am

Nedavna Amropova studija pokazuje da stručnjaci na Zapadu imaju manje ambicija od svojih kolega na globalnom jugu, što ima ekonomske posljedice.

Eine aktuelle Amrop-Studie zeigt, dass Berufstätige im Westen weniger Ehrgeiz haben als ihre Kollegen im Globalen Süden, was wirtschaftliche Folgen hat.
Nedavna Amropova studija pokazuje da stručnjaci na Zapadu imaju manje ambicija od svojih kolega na globalnom jugu, što ima ekonomske posljedice.

Globalna studija otkriva: Zapadnjaci gube bitku za radnu etiku!

Nova Amropova studija pokazuje šokantne razlike u radnoj etici između zapadnih zemalja i globalnog juga. Dok 92% Indijaca i 87% Brazilaca svoj posao ispunjava, u Njemačkoj je ta brojka samo 71%. Annika Farin, globalna predsjednica u Amropu, naglašava da zapadne zemlje hitno moraju motivirati svoju radnu snagu kako bi se suprotstavile trenutnom nedostatku vještina. Prema studiji, 84% Indijaca vjeruje da je uspješna karijera ključna za dobar život, dok u Njemačkoj samo 43% ispitanika dijeli to mišljenje, što ukazuje na alarmantan nedostatak interesa za to kako ots.at prijavio.

Različita radna etika diljem svijeta

Indija je na vrhu popisa zemalja s najjačom radnom etikom, gdje 75% stručnjaka daje prioritet napornom radu. U globalnoj usporedbi građani SAD-a također pokazuju značajnu sklonost radu, njih 70% ispitanika, dok u Francuskoj samo 35% pokazuje isto ponašanje. Ova različita etika također se odražava na radno vrijeme; Dok je 46% Kineza spremno raditi više od 40 sati, u Njemačkoj je to samo 27%. Studija pokazuje da je, iznenađujuće, veći radni napor često povezan s boljom ravnotežom između poslovnog i privatnog života Wikipedia podržava.

Drugi složeni aspekt je težnja za vodstvom. 76% Indijaca želi raditi na rukovodećim pozicijama, u usporedbi sa samo 36% u Njemačkoj. Taj bi trend mogao imati značajan utjecaj na budućnost rada i društva, upozorava Farin, jer bi potpuni nedostatak ambicija mogao imati razorne posljedice na razvoj zapadnih zemalja. Sveobuhvatno istraživanje obuhvatilo je 8000 sudionika iz osam zemalja i ističe zabrinjavajuće nuspojave ovakvog stava prema karijeri i poslu.