Bihevioralni ekonomist Ernst Fehr: Revolucija ekonomije kroz eksperimente!

Bihevioralni ekonomist Ernst Fehr: Revolucija ekonomije kroz eksperimente!

Ernst Fehr, vodeći bihevioralni ekonomist i profesor na Sveučilištu u Zürichu, održao je uvodni govor na Austrijskoj akademiji znanosti (ÖAW) u Beču 16. svibnja 2025. Pod naslovom "Revolucija empirijske i bihevioralne znanosti u ekonomiji", Fehr je raspravljao o temeljnim promjenama unutar discipline do kojih su dovela empirijska istraživanja i eksperimenti. Fehr je u svom obraćanju istaknuo kako je posljednjih 50 godina obilježeno revolucionarnim razvojem koji su omogućila moćna računala i suvremene empirijske metode. Ovaj napredak omogućuje istraživačima da precizno testiraju i razumiju uzročne odnose.

Fehr, koji je rođen 21. lipnja 1956. u Hardu, stekao je reputaciju jedne od najvažnijih istraživačkih ličnosti na području bihevioralne ekonomije. Između ostalog, bavi se kompleksnošću proizvoda i njihovim utjecajem na odluke potrošača. Ilustrativan primjer iz njegovog govora bio je američki hotel u kojem su gosti morali dodatno platiti za namještanje kreveta. Ova praksa ne samo da povećava složenost, već i troškove za kupce, što se može protumačiti kao strateški potez tvrtki da povećaju "troškove pretraživanja".

Poduzetničke strategije i eksperimenti

Fehr je u svom govoru kritizirao taktiku nekih tvrtki koje namjerno povećavaju troškove pretraživanja za korisnike kako bi otežale prelazak na druge pružatelje. Također je istaknuo da tvrtke poput Googlea i Amazona svakodnevno provode eksperimente kako bi utjecale na ponašanje kupaca. To postavlja pitanja o etičkim implikacijama takvih strategija.

Njegov se rad također proteže na proučavanje individualnih preferencija, društvenih normi i grupnih kultura. Fehr također analizira uzročne učinke povjerenja i društvenih normi na ekonomsko ponašanje. Jedna od njegovih nedavnih studija ispitivala je potiču li poslovne kulture pretjerano preuzimanje rizika, što je doprinijelo financijskoj krizi 2008. godine.

Uloga povjerenja i institucija

U svom istraživanju Fehr pokazuje da su pojedinci skloniji riziku tijekom razdoblja procvata, što pojačava ekonomske značajke. Nasuprot tome, u vrijeme krize postaju oprezniji, što dovodi do pada cijena financijske imovine. Napomenuo je da samo povjerenje ili institucionalna pravila nisu dovoljni za osiguranje učinkovite ekonomske interakcije. Umjesto toga, potrebni su i povjerenje i snažne institucionalne strukture.

Fehr je također suosnivač “FehrAdvice”, gdje empirijsko znanje čini dostupnim tvrtkama. Međutim, upozorava da znanost često naglašava vjeru, a ne empirijske dokaze. Ovo je opasan trend protiv kojeg se treba boriti. S obzirom na svoje uspjehe i spoznaje, Fehr ne razmišlja o mogućoj Nobelovoj nagradi i želi se distancirati od očekivanja vanjskog svijeta.

Važnost Fehrova rada očituje se ne samo u njegovim brojnim nagradama, već iu njegovoj aktivnoj ulozi unutar akademske zajednice, objavljivanjem u renomiranim časopisima kao što su American Economic Review i Journal of Political Economy. Njegova otkrića značajno doprinose daljnjem razvoju ekonomije i našem razumijevanju ljudskog ponašanja u ekonomskim kontekstima.