Ekonomist ponašanja Ernst Fehr: Revolucija ekonomije kroz eksperimente!

Ekonomist ponašanja Ernst Fehr: Revolucija ekonomije kroz eksperimente!

Wien, Österreich - Ernst Fehr, vodeći ekonomist ponašanja i profesor na Sveučilištu u Zürichu, održao je predavanje 16. svibnja 2025. na Austrijskoj akademiji znanosti (ÖAW) u Beču. Pod naslovom "Empirijska i bihevioralna revolucija u ekonomiji", Fehr se bavio temeljnim promjenama unutar discipline uzrokovane empirijskim istraživanjima i eksperimentima. Fehr je u svom govoru otkrio da je posljednjih 50 godina oblikovano revolucionarnim razvojem, što je omogućilo snažna računala i moderne empirijske metode. Ovaj napredak omogućuje istraživačima da precizno testiraju i razumiju uzročne odnose.

Fehr, koji je rođen u tvrdoj 21. lipnja 1956., stekao je reputaciju jedne od najvažnijih istraživačkih ličnosti u području ekonomije bihevioralne pomoći. Između ostalog, on se bavi složenošću proizvoda i njihovom utjecajem na odluke o potrošačima. Život primjer iz njegovog predavanja bio je američki hotel u kojem gosti moraju platiti dodatno za izradu kreveta. Ova praksa povećava ne samo složenost, već i troškove za kupce, što se može protumačiti kao strateška mjera kompanija za povećanje "troškova pretraživanja".

Poduzetničke strategije i eksperimenti

Fehr je kritizirao taktiku nekih tvrtki koje posebno povećavaju troškove pretraživanja za kupce kako bi otežali prelazak na druge pružatelje usluga. Također je istaknuo da tvrtke poput Googlea i Amazona svakodnevno provode eksperimente kako bi utjecale na ponašanje kupaca. To postavlja pitanja o etičkim implikacijama takvih strategija.

Njegov se rad također odnosi na ispitivanje individualnih sklonosti, društvenih normi i grupnih kultura. FEHR također analizira uzročne učinke povjerenja i društvenih normi na ekonomsko ponašanje. Jedna od njegovih najnovijih studija bavila se pitanjem da li poslovne kulture pogoduju prekomjernom riziku od rizika, što je pridonijelo financijskoj krizi 2008. godine.

Uloga povjerenja i institucija

U svojim istraživačkim rezultatima, Fehr pokazuje da pojedinci imaju tendenciju da djeluju više u procvatu, što povećava ekonomske vrhunce. Suprotno tome, postaju pažljiviji u kriznim vremenima, što dovodi do pada cijena financijskih ulaganja. Otkrio je da samo povjerenje ili institucionalna pravila nisu dovoljna da osiguraju učinkovite ekonomske interakcije. Umjesto toga, potrebne su povjerenje i robusne institucionalne strukture.

Fehr je također suosnivač "Fehradvice", gdje empirijsko znanje čini dostupnim tvrtkama. Međutim, on upozorava da u znanosti vjera često dolazi do izražaja umjesto empirijskih dokaza. Ovo je opasna tendencija borbe. U pozadini njegovih uspjeha i uvida, Fehr ne misli na moguću Nobelovu nagradu i želio bi se distancirati od očekivanja vanjskog svijeta.

Važnost Fehrovog rada postaje jasna ne samo u mnogim nagradama, već i u njegovoj aktivnoj ulozi u znanstvenoj zajednici, koja objavljuje u dobro poznatim specijalnim časopisima poput "American Economic Review" i "Časopis za političku ekonomiju". Njegova otkrića značajno doprinose daljnjem razvoju ekonomije i našem razumijevanju ljudskog ponašanja u ekonomskim kontekstima.