Kriza sperme: Pad plodnosti ugrožava budućnost muškaraca!

Kriza sperme: Pad plodnosti ugrožava budućnost muškaraca!

Rasprava o muškoj plodnosti i takozvanoj "krizi sperme" posljednjih je godina sve važnija. Brojne međunarodne studije pokazuju alarmantno smanjenje broja spermija u muškom ejakulatu u posljednjih nekoliko desetljeća. Ovaj razvoj događaja postavlja pitanja o budućoj reproduktivnoj sposobnosti muške populacije, a stručnjaci ga smatraju potencijalnom prijetnjom daljnjem postojanju čovječanstva. Ovaj pad nije uočen samo u zapadnim industrijaliziranim zemljama, već utječe i na muškarce različitog podrijetla diljem svijeta.

Od početka 20. stoljeća suočeni smo sa stalnim padom broja spermija. Velika studija danskog epidemiologa Nielsa Erika Skakkebæka iz 1992. dokumentirala je pad prosječne koncentracije spermija sa 113 na 66 milijuna spermija po mililitru. Nedavne analize iz 2017. i 2021. proširuju ovu sliku otkrivajući pad od više od 50% u posljednjih 40 godina. Stoga je broj spermija pao s preko 100 milijuna po mililitru na ispod 50 milijuna, što bi moglo imati ne samo zdravstvene već i socijalne posljedice.

Uzroci "krize sperme"

Uzroci smanjenja broja spermija su različiti. Životni uvjeti poput pretilosti, konzumiranja alkohola i duhana igraju središnju ulogu i imaju trajan utjecaj na kvalitetu muških spermija. Nezdrava prehrana i nedostatak tjelovježbe također se smatraju značajnim čimbenicima. Kemikalije iz okoliša, posebice endokrini disruptori (EDC), također imaju negativne učinke na proizvodnju sperme. Znanstvenici poput Tima Strünkera izvještavaju o dalekosežnim negativnim učincima ovih tvari na pokretljivost spermija.

Zanimljivo je da su neke novije studije, uključujući studiju EARTH, otkrile da fizički zahtjevan posao muškaraca korelira s većom koncentracijom sperme. Muškarci koji redovito podižu teške predmete pokazuju 46% višu koncentraciju sperme u usporedbi s manje aktivnim kolegama. Povišena razina muških spolnih hormona i moguća konverzija viška hormona testisa u estrogen mogli bi igrati ulogu, što ilustrira složenost problema.

Mišljenja i perspektive

Znanstvena zajednica podijeljena je oko konačnog tumačenja podataka i trendova. Kritičari rezultata studije ukazuju na heterogenost podataka, što otežava donošenje jasnih zaključaka. Tvrdi se da kvaliteta podataka iz starijih studija koji pokazuju pad broja spermija nije uvijek pouzdana. Ali mnogi vodeći epidemiolozi, uključujući Shannu Swan i Hagaia Levinea, izražavaju ozbiljnu zabrinutost da bi smanjenje broja spermija moglo ugroziti nastavak postojanja vrste.

Istodobno, treba napomenuti da sve studije ne pokazuju dosljedan pad broja spermija. Neka istraživanja čak izvješćuju o povećanju u određenim populacijama. WHO redovito objavljuje smjernice za kvalitetu sperme kako bi promicao dosljednu dijagnozu muške neplodnosti, naglašavajući hitnu potrebu za daljnjim istraživanjem.

U konačnici, pitanje muške plodnosti složen je splet bioloških, društvenih i okolišnih čimbenika koje je potrebno intenzivnije istraživati ​​kako bi se pronašla učinkovita rješenja za „krizu sperme“. Uz rastuću svijest o problemu, mogle bi se pojaviti i nove perspektive za muško zdravlje i reproduktivno društvo.

Za više informacija i pojedinosti o studijama i rezultatima istraživanja pogledajte članke autora oe24, spektar i Doktor medicine.