Austrijska trgovina cvjeta: SAD kao ključni partner za ulaganja!

Austrijska trgovina cvjeta: SAD kao ključni partner za ulaganja!

AmCham i Accenture predstavili su 4. lipnja 2025. opsežnu studiju o transatlantskim trgovinskim odnosima između Austrije i SAD-a. Ovaj rad nastao je u suradnji s renomiranim institutom za ekonomska istraživanja Economica. Rezultati pokazuju da SAD nije samo prodajno tržište, već i važno investicijsko tržište za Austriju. Izvozno tržište u SAD poraslo je 2024. godine, a američke tvrtke činile su 2,5% bruto domaćeg proizvoda (BDP) u Austriji. SAD je i dalje drugi najveći trgovinski partner zemlje.

Obujam izvoza u SAD porastao je sa 14,7 milijardi eura u prošloj godini na 16,2 milijarde eura. To dovodi do povećanja udjela SAD-a u cjelokupnom austrijskom izvozu sa 7,4% na 8,5%. Više od 20 godina Austrija također ima pozitivnu trgovinsku bilancu s suficitom od 8,5 milijardi eura. Posebno se ističe porast izvoza usluga koji se s 1,3 milijarde eura u 2000. godini popeo na 3,4 milijarde eura u 2024. godini.

Trgovinska bilanca i investicije

Međutim, studija također pokazuje da Austrija ima trgovinski deficit u sektoru usluga, prvenstveno zbog američkog izvoza financijskih usluga, kao i pravnih i ekonomskih usluga. Austrijske su korporacije u 2024. godini u SAD uložile impresivnih 23,7 milijardi eura. U isto vrijeme izravna strana ulaganja (FDI) iz SAD-a u Austriju iznose 16,8 milijardi eura.

Što se tiče carina, studija izvještava da Austrija ostvaruje 148 milijuna eura prihoda od carina od uvoza iz SAD-a, što odgovara prosječnoj carinskoj stopi od 1,88%. S druge strane, SAD dobiva 188 milijuna eura od uvoza iz Austrije uz prosječnu carinsku stopu od 1,05%. Već je jasno da EU nameće više carinske stope od SAD-a u mnogim kategorijama proizvoda.

Učinci carinske politike

Međutim, tarifne politike SAD-a mogle bi imati značajan negativan učinak na tvrtke iz EU-a. Kako objašnjava DIW, nisu pogođeni samo izravni izvoznici, već i tvrtke koje opskrbljuju sirovine, komponente ili usluge tvrtkama izvoznicama. Simulacije pokazuju da bi paušalna carina od 25% na robu iz EU-a dugoročno mogla prepoloviti izvoz u SAD. Ključni sektori kao što su farmaceutski proizvodi, transportna oprema i elektronika bili bi posebno teško pogođeni.

To bi moglo uzrokovati pad realnog BDP-a EU-a za prosječno 0,25%. Njemačka bi mogla zabilježiti pad od oko 0,33%. Kako bi se ublažila ova gospodarska šteta, preporučuje se produbljivanje trgovinskih odnosa s drugim partnerima u slobodnoj trgovini kao što su Kanada, Meksiko, Japan i Južna Koreja kako bi se smanjila ovisnost o potražnji u SAD-u.

U europskom političkom kontekstu o transatlantskim odnosima raspravlja se od reizbora Donalda Trumpa u studenom 2024. Učinak ovih carina bio je u središtu rasprave u Europskom parlamentu 12. veljače 2025., gdje su vodeći zastupnici u Europskom parlamentu naglasili važnost nastavka suradnje. Maroš Šefčovič, član Europske komisije, kritizirao je američke carine kao štetne za poduzeća i potrošače, dok je Bernd Lange istaknuo mogućnost protucarina za zaštitu od potencijalnih utjecaja.

Osim toga, ističe se važnost otvorene i poštene međunarodne trgovine. Adam Szłapka, poljski ministar za europska pitanja, pozvao je članice EU-a da podrže trgovinsku politiku temeljenu na pravilima. Ovi izazovi naglašavaju potrebu za novim sporazumom o slobodnoj trgovini između EU-a i SAD-a kako bi se trgovinski odnosi postavili na stabilniju osnovu i zaštitili gospodarski interesi obaju partnera.