Potres u Turskoj: 237 naknadnih potresa i prve žrtve u Balikesiru

Transparenz: Redaktionell erstellt und geprüft.
Veröffentlicht am

Dana 11. kolovoza 2025. godine u Turskoj se dogodio snažan potres s dalekosežnim posljedicama i brojnim naknadnim potresima.

Am 11. August 2025 ereignete sich ein starkes Erdbeben in der Türkei, mit weitreichenden Folgen und vielen Nachbeben.
Dana 11. kolovoza 2025. godine u Turskoj se dogodio snažan potres s dalekosežnim posljedicama i brojnim naknadnim potresima.

Potres u Turskoj: 237 naknadnih potresa i prve žrtve u Balikesiru

Dana 11. kolovoza 2025. godine u zapadnoj turskoj pokrajini Balikesir dogodio se potres magnitude 6,1 koji je imao dalekosežne posljedice. Epicentar potresa bio je u okrugu Sindirgi, na dubini od oko 11 kilometara. Ovaj snažan potres osjetio se čak i u gradovima kao što su Istanbul i Izmir, udaljeni više od 200 kilometara, što je povećalo zabrinutost u regiji koja je već sklona potresima. Prema službenim informacijama, poginula je 81-godišnja žena, dok je 29 osoba ozlijeđeno, od kojih je 11 u bolnici, dok je 18 otpušteno. Ukupno je u potpunosti srušeno 16 zgrada u 68 okruga, uključujući i trokatnicu u središtu Sindirgija iz koje je spašeno četvero od šestero stanovnika.

Radovi na oporavku su sada završeni i vlasti predvođene ministrom unutarnjih poslova Alijem Yerlikayom utvrdile su da je nekoliko kontejnera postavljeno kao hitna skloništa. Istovremeno su uhićeni vlasnik i graditelj zgrade koja se urušavala pod optužbom za ubojstvo iz nehaja. Ovi incidenti ponovno pokreću pitanja o sigurnosti zgrada u Turskoj, koja je zbog svojih geoloških karakteristika posebno osjetljiva na potrese.

Naknadni potresi i sigurnosni protokoli

Posljedice glavnog potresa već su vidljive: do danas je zabilježeno ukupno 237 naknadnih potresa, a najjači potres dosegao je magnitudu 4,6. Vlasti su savjetovale stanovnike da izbjegavaju oštećene zgrade i da u njih ulaze samo u hitnim slučajevima. Turska, koja leži na Anatolijskoj ploči, ima dugu povijest potresa, uključujući razorne događaje 2023. koji su ubili više od 53.000 ljudi u Turskoj i tisuće u Siriji.

Kako bi se odgovorilo na izazove seizmičke sigurnosti, Turski kodeks o potresima (TEC) uveden je 2018. Njime se uređuju građevinski standardi za zgrade otporne na potres i navode mjere za strukturalni integritet. Zakonski okvir uključuje, između ostalog, članke koji predviđaju geotehnička istraživanja i istraživanja terena radi preventivnog smanjenja seizmičkih rizika. Iako ti propisi postoje, usklađenost se u praksi često smatra neadekvatnom.

Kritika dosadašnje građevinske politike

Tisuće bespravno sagrađenih objekata legalizirano je građevinskim amnestijama posljednjih godina, što je dovelo do porasta opasnosti. U Istanbulu se više od milijun zgrada ne smatra otpornim na potres. Vlada predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana stoga je pod ogromnim pritiskom da preispita svoje građevinske prakse i strože nadzire poštivanje propisa o sigurnosti od potresa. Stručnjaci ističu potrebu održivog i potresno otpornog urbanog razvoja kako bi se u budućnosti stvorili bolji uvjeti za život stanovništva.

Ova posljednja događanja naglašavaju hitnost sveobuhvatne reforme turskog građevinskog sektora, koja ne samo da bi trebala biti usklađena s trenutnim seizmičkim standardima, već i izbjeći povijesne pogreške u građevinskoj politici. Odvjetničko društvo Karanfiloglu nudi pravnu pomoć projektantima i vlasnicima kako bi osigurali poštivanje propisa o zaštiti od potresa i prevladali birokratske prepreke.