Beču prijeti Crvena lista UNESCO-a: FPÖ oštro kritizira gradsku vlast!

Beču prijeti Crvena lista UNESCO-a: FPÖ oštro kritizira gradsku vlast!

Prema nedavnom izvješću FPÖ-a, Beč bi se mogao suočiti s ozbiljnom diplomatskom neugodnošću jer bi grad mogao završiti na Crvenom popisu UNESCO-a. Glasnogovornik FPÖ-a za planiranje Toni Mahdalik u tom kontekstu oštro kritizira gradonačelnika Ludwiga i crveno-ružičastu koaliciju. Optužuje gradsku vlast za zlouporabu svjetske baštine za nekretnine i žestoko se zalaže za zaštitu povijesnog gradskog krajolika. Mahdalik ističe da Beč treba pripadati Bečanima, a ne građevinskim tvrtkama. Ove izjave podupire i UNESCO, koji u “nacrtu odluke” poziva na masovnu promjenu veličine trenutnih urbanističkih projekata koji su opasni za status svjetske kulturne baštine.

Povijesno središte Beča, koje je od 2001. godine uvršteno na UNESCO-ov popis svjetske baštine, prostire se na površini od 371 hektara i uključuje oko 1600 objekata. Tu spadaju važne građevine poput katedrale sv. Stjepana i Hofburga, koje su također dio bogate povijesti Beča. Kao nekadašnje raskrižje europske povijesti, Beč nije samo osnovan kao rimski legijski logor, već se pod Babenbergovcima i Habsburgovcima razvio i u cvatuće trgovačko središte. Tijekom stoljeća grad se razvio u kulturno središte, posebno u glazbi, gdje su djelovali skladatelji poput Mozarta i Beethovena.

Crveni popis UNESCO-a

UNESCO je od 2017. godine stavio Beč na “Crveni popis” ugrožene svjetske baštine. Razlog tome je urbani razvoj, posebno na Heumarktu, koji ugrožava jedinstveni gradski pejzaž. Mahdalik već godinama upozorava na prestižni projekt koji uništava gradski krajolik i može ugroziti povijesni integritet Beča. Trenutnu situaciju opisao je kao izravnu posljedicu “špekulantske politike” gradskih vlasti. Ova navodna obmana Odbora za svjetsku baštinu ne samo da šteti ugledu Beča, već bi mogla imati i dalekosežne negativne posljedice za prednosti i vrijednost Svjetske baštine.

Različita razdoblja urbanog razvoja mogu se vidjeti u povijesnom središtu Beča: od gotičkih oblika katedrale svetog Stjepana, preko baroknih veličanstvenih zgrada kao što je Hofburg, do veličanstvenih zgrada Ringstrasse s kraja 19. stoljeća. Ova raznolikost pomogla je Beču da se svrsta među 700 najistaknutijih kulturnih i prirodnih spomenika čovječanstva. Uz arhitekturu, središnju ulogu ima i glazbena tradicija, od valcera dinastije Strauss do think tanka psihologije s ličnostima poput Sigmunda Freuda.

Zahtjevi za očuvanjem baštine

FPÖ sada poziva na mjere za očuvanje kulturne baštine i sprječavanje daljnjeg gubitka identiteta Beča. Istovremeno se ističe potreba za traženjem dijaloga o održivom urbanom razvoju i poštivanju povijesnih okolnosti grada. Stanovništvo Beča, koje se poistovjećuje sa svojim gradskim krajolikom, poziva se da aktivno sudjeluje u ovim raspravama i odlukama kako bi budućim generacijama osigurali poseban štih i kulturnu supstancu Beča.