Danska uvodi obavezni vojni rok za žene – od 2026.!
Danska će uvesti obvezni vojni rok za žene od srpnja 2025. Useljenje za 18-godišnjakinje počinje 2026. kako bi se promicala jednakost.

Danska uvodi obavezni vojni rok za žene – od 2026.!
Dana 14. lipnja 2025. Danski parlament jednoglasno je odlučio uvesti obvezni vojni rok za žene, koji će stupiti na snagu 1. srpnja 2025. To znači da su pogođeni svi danski državljani koji od tog datuma napune 18 godina. Prvo novačenje za vojnu službu planirano je za 2026. Žene moraju proći proces selekcije za vojnu službu, sličan onom koji se već provodi za muškarce. Do sada su neke žene već dobrovoljno odslužile vojni rok u danskoj vojsci, a žene čine oko četvrtinu od 4700 danskih vojnih časnika.
Mjeru podržava većina Danaca, posebice muškaraca. General bojnik Peter Boysen ističe prednosti povećanja udjela žena u vojsci, kao što su veća fleksibilnost i šira baza za novačenje. Danska također planira povećati broj regruta u vojsci s oko 4.700 na do 7.500 godišnje te produljiti trajanje vojnog roka s četiri na jedanaest mjeseci od kolovoza 2026.
Odgovaranje na izazove sigurnosne politike
Uvođenje obveznog vojnog roka za žene dolazi u kontekstu nedavnih sigurnosnih izazova u Europi, posebice s obzirom na prijetnju iz Rusije. Stručnjakinja za sigurnost Amelie Theussen upozorava na moguću eskalaciju u regiji Baltičkog mora, što je motiviralo Dansku da ojača svoje vojne snage. Novi propisi imaju za cilj bolju pripremu oružanih snaga za buduće izazove.
Odluka o uvođenju obveznog vojnog roka za žene ide ruku pod ruku s nastojanjem da se što više mladih ljudi privuče u vojnu službu. U ovom trenutku mlade žene već dobrovoljno služe vojni rok, a nadamo se da će novi propis motivirati još više žena za služenje vojnog roka.
Vjetrovi i izazovi
Unatoč podršci koju ovi propisi dobivaju, postoje i zabrinutosti. Ankete pokazuju da su same žene manje oduševljene vojnim vojnim pozivom, dok većina stanovništva općenito pozitivno gleda na ovaj korak. Nadalje, danska vojska ima problema s opremom i smještajem. Poznati su i slučajevi seksualnog uznemiravanja, na što je vojska odgovorila strožim sankcijama i obukom nadređenih.
Uvođenje vojnog roka za žene nije bez presedana; Švedska je uvela ovaj propis 2019., a Norveška je bila prva zemlja NATO-a koja ga je uvela 2015. U Danskoj se taj potez smatra prekretnicom u jednakosti u vojsci, jer će žene služiti pod istim uvjetima kao i muškarci, a također mogu biti prisilno regrutirane ako nema dovoljno dobrovoljaca.
Općenito, odluka danskog parlamenta smatra se značajnim korakom naprijed u ravnopravnosti spolova u vojnoj politici. Prijedlog zakona još je u postupku, ali se u danskoj političkoj sceni odobravanje smatra sigurnim. Ove mjere mogle bi stvoriti novi standard u europskoj obrambenoj politici.
Sveobuhvatna izvješća o ovoj temi mogu se pronaći na sljedećim poveznicama: vol.at, tagesschau.de, tagesschau.de.