Suche
Mein Konto
Revolucionarno otkriće: U Beču predstavljena najstarija karta Amerike!
U Beču znanstvenik Stefaan Missinne predstavlja najstariju poznatu kartu Amerike, povijesno otkriće iz 1508. godine.
Revolucionarno otkriće: U Beču predstavljena najstarija karta Amerike!
Stefaan Missinne, znanstvenik sa sjedištem u Austriji, došao je do značajnog povijesnog otkrića koje bi moglo ponovno ispisati povijest kartografije. U Beču je predstavio "najstariji kartografski 'rodni list' Amerike", francusku kartu svijeta iz oko 1508. Ova karta je pohranjena u njujorškoj Javnoj knjižnici i najmanje je osam godina starija od "Waldseemüllerove karte", koja se prije smatrala najstarijim poznatim prikazom Amerike i bila je netočno datirana u 1507., ali je zapravo tiskana tek 1516. [Vienna.at].
Prezentacija je održana u Austrijskoj nacionalnoj obrambenoj akademiji (LVAk) u Beču, a nazočili su joj vojni atašei i diplomati iz nekoliko zemalja. Missinne je član britanskog “Kraljevskog geografskog društva” i osobno je pregledao kartu, koja se jedva primjećuje u knjižnici, još 2018. Napomenuo je da se otkriće smatra važnim doprinosom 250. obljetnici američke Deklaracije o neovisnosti 2026. godine.
Značenje Waldseemüller karte
"Waldseemüllerova karta", koju je izradio njemački kartograf Martin Waldseemüller, povijesno je značajna jer je bila prva svjetska karta iz 1507. koja je označila zapadnu kopnenu masu kao zaseban kontinent pod nazivom "Amerika". Waldseemüller, rođen oko 1472./1475., školovao se na Sveučilištu u Freiburgu, gdje je studirao matematiku i zemljopis. Kartu je izradio u ime vojvode od Lorraine, Renéa II., na temelju ideje svog učitelja Gregora Reischa. Kontinent je dobio ime po Amerigu Vespucciju na prijedlog Matthiasa Ringmanna, koji je otprilike u isto vrijeme radio na karti.
Karta Waldseemüllera dio je UNESCO-ve svjetske baštine od 2005. godine i bila je dio trodijelnog projekta koji je uključivao i zemaljski globus i popratni tekst “Cosmographiae Introductio”. Važnost karte je naglašena činjenicom da još uvijek postoji samo jedan primjerak, koji je ponovno otkriven 1901. i prodan 2001. za 10 milijuna dolara. Izvorniku su posmrtno odali počast razni ljudi, uključujući njegovo simbolično predstavljanje Kongresnoj knjižnici 30. travnja 2007.
Nova saznanja o imenovanju
Missinne je također iznijela nove uvide u imenovanje "Amerike". Otkrio je da je izraz "Americi" promijenjen u "America" u knjizi iz 1507. godine. Ova knjiga postoji samo u dva primjerka, od kojih se jedan nalazi u Austrijskoj nacionalnoj knjižnici. Otkriće i povezane informacije, kao što je karta koju je predstavila Missinne i povijesna pozadina, osvjetljavaju složenu povijest kartografskog predstavljanja američkog kontinenta i naglašavaju važnost kartografije u povijesti.