Suche
Mein Konto
Tajanstveni tragovi kandži u Hohenemsu: medvjed ili čovjek iza njih?
U Hohenemsu su otkriveni misteriozni tragovi ogrebotina. Stručnjaci su potpuno jasni: vjerojatno ljudsko podrijetlo, a ne aktivnost medvjeda.
Tajanstveni tragovi kandži u Hohenemsu: medvjed ili čovjek iza njih?
U Hohenemsu su tragovi ogrebotina i otisci na površini stijena izazvali zabrinutost. Tragovi, dokumentirani na nekoliko fotografija, pokazuju zamjetne tragove mljevenja i grebanja, pri čemu neki otisci nalikuju pandžama, a drugi imaju udubljenje koje podsjeća na otisak šape. Međutim, biologinja Susanne Stadelmann, konzultantica u Inaturi Dornbirn, klasificirala je tragove kao da ne nose tragove medvjeda. Ona objašnjava da medvjedi obično ne ostavljaju tragove ogrebotina na stijenama, već ih ostavljaju na deblima ili dok kopaju korijenje. Osim toga, u pronađenim tragovima ne može se prepoznati trag koji medvjedi ostavljaju.
Stadelmann sumnja da su vidljivi tragovi ogrebotina vjerojatnije rezultat ljudske aktivnosti, vjerojatno uzrokovane alatima tijekom nedavnog čišćenja hodnika. Iako medvjedi nisu isključeni u Vorarlbergu, trenutno nema dokaza o njihovoj aktivnosti ili viđenju u regiji. Njihovo objašnjenje snažno sugerira da su tragovi ljudskog porijekla.
Nejasna mišljenja o medvjedima u dolini Rajne
Iako trenutno nema razloga za paniku, stručnjaci preporučuju pojačanu pozornost na zahvaćeno područje. To uključuje, između ostalog, sljedeće savjete:
- Nur auf markierten Wegen aufhalten.
- Hunde an der Leine führen.
- Nacht- und Dämmerungsspaziergänge im Wald vermeiden.
- Lebensmittel und Abfälle nicht im Wald oder in der Nähe von Hütten zurücklassen.
- Bienenstöcke mit Elektrozaun absichern.
- Nutztieren eine Übernachtung im Stall anbieten.
Smeđi medvjed u Europi
Smeđi medvjed je do prije nekoliko stoljeća bio čest čovjekov pratilac u srednjoj Europi. Međutim, u srednjem vijeku te su životinje potisnute u nedostupna područja. Dok su smeđi medvjedi u Njemačkoj istrijebljeni još 1835. godine, danas ih se u Austriji može pronaći samo sporadično. Slovenija, s druge strane, ima jednu od najgušćih populacija smeđeg medvjeda na svijetu, s čak 950 životinja.
U nedavno objavljenoj ilustriranoj knjizi pod naslovom "Među divljim medvjedima. Novi susjed u našim šumama" trojica austrijskih fotografa bavila su se kreativnim i punim poštovanja suživotom s ovim životinjama. Radili su s kamerama i tražili razmjenu sa stanovnicima koji žive blizu medvjeda. Njihov zaključak: U Europi je moguće živjeti s medvjedima i treba im dati priliku da se kreću u svom prirodnom okruženju.