Parkring 4: Pogled u mračnu prošlost policije u Grazu

Parkring 4: Pogled u mračnu prošlost policije u Grazu

U srcu Graza, točno na Parkringu 4, nalazi se Štajerska državna policijska uprava, zgrada koju mnogi građani poznaju kao kontaktnu točku za zahtjeve za putovnice ili vozačke dozvole. Ali ispod površine krije se tragična priča: tijekom nacističke ere ova je zgrada bila sjedište Gestapoa, tajne državne policije, koja je bila odgovorna za praćenje i progon protivnika režima.

Tim povjesničara predvođen profesoricom Barbarom Stelzl-Marx s Instituta Ludwig Boltzmann za istraživanje utjecaja rata intenzivno je radio na ovom mračnom poglavlju posljednje dvije godine. Uloga policije tijekom nacionalsocijalizma bila je uglavnom zanemarena u akademskim istraživanjima. Zahvaljujući potpori ministra unutarnjih poslova Gerharda Karnera (ÖVP), koji je omogućio pristup arhivskim dokumentima, tim je uspio steći nove uvide i stvoriti opsežan rad od preko 800 stranica koji baca svjetlo na izvršnu vlast i njeno ponašanje u ovom užasnom vremenu.

Mračna povijest policije

Središnja tema u djelu je pitanje kakvu je ulogu policija imala u holokaustu. Stelzl-Marx navodi da policija nije bila samo mali kotačić u kotačima nacističkog režima, već je imala i presudnu ulogu u provođenju nasilja i masovnih ubojstava. Otprilike trećina policajaca bili su članovi NSDAP-a, SA-a ili SS-a. Početkom poslijeratnog razdoblja mnogi od njih bili su klasificirani kao "inkriminirani", no denacifikacija u Austriji često je bila neučinkovita u praksi, pa su se mnogi policajci brzo vratili na dužnost.

Upravo se tim temama bavi izložba “Hitlerova izvršna vlast” koja će od srijede biti postavljena u GrazMuseumu. Kustosica Martina Zerovnik istražit će razdoblje od 1938. do 1945. godine i pitati se kako je policija činila zločine te koje su granice poslušnosti i policijskog nasilja. Pitanja koja su i danas aktualna.

Osobne priče i povijesne analize

Istraživanja su također otkrila pojedinačne sudbine. Značajna figura je Gustav Schwarzenegger, otac glumca Arnolda Schwarzeneggera. Gustav je tijekom rata služio kao žandar u regiji Graz i sudjelovao u raznim vojnim operacijama. Centar Simona Wiesenthala još je 1990. dobio zadatak istražiti njegov ratni pothvat. Međutim, prema istraživanjima, nisu se mogli pronaći konkretni dokazi o njegovoj umiješanosti u ratne zločine, a nakon rata smatran je “neinkriminiranim”.

Ove povijesne ocjene nisu važne samo za razumijevanje prošlosti, već otvaraju i dijalog o granicama policijskog djelovanja i odgovornosti službenika u kritičnim vremenima. Pitanja o individualnoj slobodi djelovanja i moralnim dilemama postavljaju se na izložbi iu znanstvenoj publikaciji, koja također potiče potrebna kritička promišljanja.