Suche
Mein Konto
Papinski izbori u opasnosti: Ima li kardinal Ouédraogo još uvijek pravo glasa?
Kardinal Ouédraogo mogao bi biti isključen iz izbora za papu zbog nejasnih datuma rođenja, što dovodi u pitanje procedure izbora.
Papinski izbori u opasnosti: Ima li kardinal Ouédraogo još uvijek pravo glasa?
Predstojeći izbori za papu obavijeni su neizvjesnošću i kontroverzama, posebice zbog nejasne dobi kardinala Philippea Ouédraoga iz Burkine Faso. Prema izvješćima, kardinal bi zbog ovih nejasnoća mogao biti isključen iz izbornog procesa. Oprečni su podaci o njegovom datumu rođenja, koji je ili 4. siječnja ili 31. prosinca 1945. godine. Dok s 80 više ne bi imao pravo glasa, sa 79 bi sigurno mogao sudjelovati na izborima, što situaciju čini kompliciranom. Godišnjak za 2023. godinu navodi 24. siječnja 1945. kao njegov datum rođenja, što bi ga diskvalificiralo, dok ga sadašnji službeni popis navodi kao rođenog 1945., što bi mu omogućilo natjecanje. Ovaj bi incident mogao dovesti u pitanje cjelokupnu valjanost predstojećih izbora za papu.
Sam Ouédraogo je izjavio da je rođen u zabačenom selu bez bolnice i škole, što je dovelo do netočnog podatka o njegovom datumu rođenja. Neizvjesnosti koje okružuju njegovu osobnost postavljaju pitanja o integritetu i legitimnosti izbornog procesa. Konkretno, smatra se konzervativnim crkvenim predstavnikom koji igra važnu ulogu u tradicionalističkim krugovima koji se protive liberalnom kursu pape Franje.
Pravni okvir za izbor pape
Pravni propisi o izboru pape povijesno su se razvijali i postoje od raznih crkvenih koncila, papinskih reskripata i apostolskih konstitucija. Važan je papin izborni dekret iz 1059. koji određuje aktivno i pasivno biračko pravo kardinala. Prije ovog propisa izbori pape bili su podvrgnuti istom postupku kao i izbori biskupa, ovisno o carskoj potvrdi.
Još jedan važan datum je Lateranska sinoda iz 769. godine, koja je utvrdila da samo kardinali đakoni i prezbiteri Rimske crkve imaju pravo biti birani za papu. Od 12. stoljeća nadalje te su se odredbe širile u raznim kanonskim zbirkama, a papa Aleksandar III. godine 1179. odredio da će papa biti priznat samo dvotrećinskom većinom.
- Papst Paul VI. schloss 1970 Kardinäle über 80 Jahre von der Wahl aus.
- Papst Johannes Paul II. promulgierte 1996 die Apostolische Konstitution ‚Universi Dominici Gregis‘.
- Papst Benedikt XVI. stellte 2007 fest, dass die Zwei-Drittel-Mehrheit für die Wahl entscheidend bleibt.
- Die jüngsten Reformen von Papst Franziskus im Jahr 2022 betreffen die Verwaltung während der Sedisvakanz.
Moguća neslaganja oko Ouédraoga ne samo da predstavljaju izazov za odabir sljedećeg poglavara Rimokatoličke crkve, već bi također mogla potkopati povjerenje u transparentnost i integritet cijelog izbornog procesa. S obzirom na pogoršanu situaciju, pravila koja reguliraju izbor pape zahtijevaju i povijesno predviđanje i trenutnu jasnoću kako bi se očuvao integritet ove važne odluke.