Pape izbora u konklavi: Tko će biti nasljednik Franjo?

Pape izbora u konklavi: Tko će biti nasljednik Franjo?

Vienna, Österreich - Na Uskrsni ponedjeljak, 21. travnja 2025., papa Franjo umro je u dobi od 88. godine. Njegova smrt vodi do slobodnog mjesta Sedis, države u kojoj je kardinalni fakultet odgovoran za Katoličku crkvu dok se ne izabere novi papa. Proces odabira njegovog nasljednika već je započeo, pri čemu se izbor očekuje između 5. i 10. svibnja 2025. godine. Predstojeći izbor pape provodi se u konklavi, što okuplja kardinale za ovu značajnu odluku.

Trenutno 137 od 252 kardinala ima pravo glasa, jer samo kardinali mlađi od 80 godina mogu sudjelovati na izborima. Ti ljudi imaju težak zadatak odrediti vođu Katoličke crkve, koji moraju birati između različitih mogućih kandidata. Pietro Parolin, 70-godišnji tajnik kardinala i vjerni navijač Francisa, omiljen je za papin ured. Klizanje će također voditi konklavu jer su trenutni Dean Giovanni Battista Re i njegov porok stariji od 80 godina.

Mogući kandidati i njihovi profili

Popis mogućih kandidata uključuje neka istaknuta imena koja se smatraju "papabilima":

• Pierbattista Pizzaballa , 60 godina, patrijarh od Jeruzalema, poznat po svojim diplomatskim naporima na Bliskom Istoku.
• Matteo Zupi , 69 godina, predsjednik konferencije talijanskog biskupa, popularan za svoje mreže i utjecaj.
• Peter Erdő , 72 godine, nadbiskup Esztergoma-Budapesta, kritički protiv Franjo.
• Luis Antonio Tagle , 67 godina, bivši nadbiskup Manile, smatrao je potencijalnim azijskim kandidatom.
• fridolin Ambongo Besungu , 65 godina, nadbiskup Kinshasa, konzervativan i skeptičan prema zapadnom utjecaju.
• Raymond Burke , 76 godina, bivši nadbiskup St. Louisa, smatrao je prilično malo vjerojatnim za papin ured.
• Jean-Marc Aveline , nadbiskup iz Marseillea, poznat po svom narodnom stavu.
• Jean Claude Hollerich , 66 godina, nadbiskup Luksemburga, utjecajan u Vatikanu.
• Mario Grech , 68 godina, generalni tajnik biskupskog sinoda, prešao je iz konzervativnog u reformu.
• Juan José Omella , nadbiskup Barcelone, rođen 1946., poznat po svojim inicijativama za socijalnu pravdu.

Izborni postupak i izazovi

Izborni proces u Vatikanu je jako reguliran. Izbor mora započeti svetom misom u bazilici svetog Petra, nakon čega slijedi kardinali u preseljenje u Sikstinsku kapelu. Sam izbor donosi tajno glasovanje, pri čemu se glasovi broje nakon svakog glasačkog listića. Ako kandidat ne dosegne potrebnu dvije trećine, potrebno je nekoliko izbornih tečajeva za odabir novog pape. Izbor može teoretski neograničiti dugo vremena, ovisno o broju opcije.

Nakon izbora, rezultat je zbog dimnih signala - crni dim znači da nije izabran nijedan novi papa, dok bijeli dim signalizira uspješan izbor. Nova papa se zatim pita želi li prihvatiti papinski ured i služiti pod novim imenom. Ova drevna tradicija izbora pape postiže novu važnost i pažnju, posebno u vrijeme kada se Katolička crkva suočava s izazovima širom svijeta.

Sa smrću pape Franje i nadolazećim izborima, očekivanja su velika, a oči svijeta usmjerene na Vatikan, dok se kardinali pripremaju za svoju odlučujuću ulogu u konklavi.