Austrija bez glasa: Prvi put nema kardinala na papama 2025!

Austrija bez glasa: Prvi put nema kardinala na papama 2025!

Rom, Italien - U svibnju 2023. Rimokatolička crkva će odabrati novog pape-prvi put od 1958. bez sudjelovanja austrijskog kardinala. Ova povijesna situacija nastala je zbog činjeničnog povlačenja Christopha Schönborna, nadbiskupa Beča, koji je svoj 80. rođendan proslavio početkom 2023. godine i stoga više nema pravo glasa. Schönborn je već bio aktivan na posljednjim izborima pape 2005. i 2013. godine i bio je jedan od favorita u godinama u kojima mu je još uvijek bilo dopušteno sudjelovanje. U to je vrijeme bio formativni lik na izborima pape i bio je u fokusu međunarodnih medija već duže vrijeme. [OE24 izvještaji] (https://www.oe24.at/welt/des half-ist-kein-oesterreicher-beim-becklave/630976615) O utjecajima austrijskih kardinala na izbornu povijest, koji seže na izbor Johannes Paula II 1978.

Austrija je u prošlosti igrala važnu ulogu na papinskim izborima, a budući da su bečki nadbiskupi Katoličke crkve kontinuirano bili kardinalno dostojanstvo. Na posljednjim izborima, poput onog Benedikta XVI. 2005. godine Schönborn je bio među kardinalima koji su imali pravo glasa, ali birači nisu željeli još dugu pontifikat i izabrali Josepha Ratzingera. To pokazuje da ravnoteža snage između kardinala može biti presudna za ishod izbora.

Uloga kardinala u konklavi

Za izbor pape, kardinali koji imaju pravo na glasovanje moraju slijediti mnoštvo pravila i propisa. Ova su pravila definirana u apostolskom Universi Universi Dominici Gregis, koji su izborni procesi regulirali od 1996. godine. Kardinali moraju biti u Sistinskoj kapeli tijekom žalbe, koja je hermetički zapečaćena kako bi se izbjegli vanjski utjecaji. Komunikacija putem mobitela, interneta ili medija strogo je zabranjeno osigurati tajnost izbora. Prije prvog glasačkog listića, usluga s naslovom "Pro Eligendo Papa" održava se u Petersbazilici prije nego što su se kardinali zakleli u zakletvu u izbornom postupku. Vivat naglašava)

Proces se odvija u nekoliko faza, počevši od prvog glasa. Brz rezultat može postići dvije trećine većine glasova. Kad se odabere kandidat, bijeli dim signalizira izbor novog pape, dok crni dim ukazuje na neuspješno glasanje. Nova papa prihvaća novo ime i prepoznaju ga kardinali koji su ga odabrali.

Povijesne promjene i učinci

Tradicija papa izbora se tijekom stoljeća značajno promijenila, od utjecaja sekuladnih vladara do strogih propisa koji danas oblikuju izborni postupak. Reforme prema vladama Nikolausa II i Gregora X., koje su provele isključenje drugih skupina birača i izolaciju kardinala koji imaju pravo glasa tijekom izbora, posebno su zapažene. Te su prakse proglašene valjanim i čine osnovu za današnje izbore pape u konklavi. [Wikipedia izvješća] (https://de.wikipedia.org/wiki/Papst Izbori) o tim razvoju i sveobuhvatnoj strukturi koja uokviruje postupak.

Nepostojanje austrijskog kardinala nije samo znak društvenih promjena unutar Katoličke crkve, već je i referenca na složenu povijest u kojoj je Austrija već duže vrijeme važnu ulogu u državi Svjetske crkve. Takva je izborna situacija bila posljednja 1846. godine, kada je tijekom žalbe odsutan samo austrijski kardinal, dok je gotovo cijelo biračko tijelo sačinjavalo Talijane. Dakle, izbori u svibnju 2023. ne samo da su novi početak, već i za razmišljanje o prethodnim utjecajima i tradicijama unutar Katoličke crkve.