Austrija bez glasa: Prvi put bez kardinala na izborima za papu 2025.!

Austrija bez glasa: Prvi put bez kardinala na izborima za papu 2025.!

Rimokatolička crkva će u svibnju 2023. izabrati novog papu – prvi put od 1958. godine bez sudjelovanja austrijskog kardinala. Ova povijesna situacija uzrokovana je de facto povlačenjem Christopha Schönborna, bečkog nadbiskupa, koji je početkom 2023. godine proslavio 80. rođendan te stoga više nema pravo glasa. Schönborn je već bio aktivan na posljednjim papinskim izborima 2005. i 2013. i bio je jedan od favorita u godinama u kojima je još smio sudjelovati. U to je vrijeme bio ključna osoba u izboru za papu i dugo je bio u središtu pozornosti međunarodnih medija. oe24 izvještava o utjecaju austrijskih kardinala na izbornu povijest, koja seže do izbora Ivana Pavla II 1978.

Austrija je igrala značajnu ulogu u papinskim izborima u prošlosti budući da su bečki nadbiskupi Katoličke crkve kontinuirano obnašali kardinalsku dužnost. Na nedavnim izborima, poput onih Benedikta XVI. Godine 2005. Schönborn je bio među kardinalima s pravom glasa, ali birači nisu željeli još jedan dugi pontifikat i odabrali su Josepha Ratzingera. To pokazuje da odnos snaga između kardinala može biti presudan za ishod izbora.

Uloga kardinala u konklavi

Kako bi izabrali papu, kardinali birači moraju slijediti niz pravila i propisa. Ova pravila sadržana su u Apostolskoj konstituciji Universi Dominici Gregis, koja regulira izborne postupke od 1996. Za vrijeme konklave kardinali moraju boraviti u Sikstinskoj kapeli koja će biti hermetički zatvorena kako bi se izbjegli vanjski utjecaji. Komunikacija putem mobitela, interneta ili medija strogo je zabranjena kako bi se osigurala tajnost izbora. Prije prvog kruga glasovanja, služba pod nazivom “Pro eligendo Papa” održava se u bazilici svetog Petra prije nego što kardinali polože prisegu u izborni proces. Vivat ističe stroge mjere sigurnosti i tajnosti tijekom procesa.

Izborni proces odvija se u nekoliko faza, počevši od početnog glasovanja. Brzi rezultat može se postići dvotrećinskom većinom glasova. Kad je kandidat izabran, bijeli dim označava izbor novog pape, dok crni dim označava neuvjerljiv izbor. Novi papa uzima novo ime i priznaju ga kardinali koji su ga izabrali.

Povijesne promjene i učinci

Tradicija izbora pape uvelike se promijenila tijekom stoljeća, od utjecaja svjetovnih vladara do strogih propisa koji danas oblikuju izborni proces. Posebno treba istaknuti reforme koje su uslijedile nakon vladavine Nikole II. i Grgura. Ove su prakse proglašene valjanima i čine osnovu za današnji izbor pape u konklavi. Wikipedia izvještava o ovim razvojima i sveobuhvatnoj strukturi koja uokviruje proces.

Odsutnost austrijskog kardinala nije samo znak društvenih promjena unutar Katoličke crkve, već i upućivanje na složenu povijest u kojoj je Austrija dugo igrala važnu ulogu u svjetskoj crkvenoj državi. Posljednji put takva se izborna situacija dogodila 1846. godine kada je tijekom konklave izostao samo jedan austrijski kardinal, dok su gotovo cijelo biračko tijelo činili Talijani. Izbor u svibnju 2023. stoga ne predstavlja samo novi početak, već i osvrt na dosadašnje utjecaje i tradicije unutar Katoličke Crkve.