Loš zrak u Beču i donjoj Austriji: fine vrijednosti prašine preko graničnih vrijednosti

Loš zrak u Beču i donjoj Austriji: fine vrijednosti prašine preko graničnih vrijednosti

U posljednjih nekoliko dana utvrđeno je zabrinjavajuće pogoršanje kvalitete zraka u Donjoj Austriji i Beču. Jedan od razloga za to je stabilna vremenska situacija inverzije koja osigurava da se fina prašina stavi u zrak, a posebno u urbanim područjima iznad dopuštenih graničnih vrijednosti. Ova situacija trebala bi prije svega upozoriti pacijenti s rizikom, jer se od njih traži da minimiziraju fizičke aktivnosti na otvorenom kako bi spriječili zdravstvene rizike.

Vremenske aplikacije regije trenutno često upozoravaju na lošu kvalitetu zraka. Razlog za to, objašnjava Moritz Trichtl, stručnjak za meteorologiju u državi Donje Austrije, je u stabilnoj inverzijskoj vremenskoj situaciji. To znači da fina prašina ne može pobjeći u gornje slojeve zraka. Umjesto toga, ostaje zarobljen u slojevima zraka blizu zemlje, što dovodi do značajnog pogoršanja kvalitete zraka. To je u osnovi zato što vjetar nestaje i sunčeve zrake jedva prodiru.

Što znači vremenska situacija u inverziji?

Jednostavno razumijevanje vremenske situacije u inverziji je da se pojavljuje kada topli zrak "kapsulira" hladniji zrak ispod. Obično bi se topli zrak povećao i miješao s višim slojevima, što bolje distribuira zagađivače u zraku i na taj način poboljšava kvalitetu zraka. Ali s ovim fenomenom, hladan zrak, koji često sadrži zagađivače, ostaje na zemlji, dok topli sloj zraka preko njega izgleda kao barijera.

U područjima s velikom gustoćom naseljenosti, kao u Beču, vrijednosti finih dužnosti povećale su se alarmirajuće. Na različitim mjernim stanicama granične vrijednosti 50 mikrograma po kubičnom metru doslovno su premašene. Prema zakonskim zahtjevima, ova vrijednost u Austriji može biti veća od 25 dana u godini, što pokazuje koliko je hitna situacija trenutno. Ove emisije često dolaze iz tehnologije prometa, industrije i grijanja, što dovodi do visoke razine zagađenja, posebno u gradskim gradskim područjima.

Zdravstvene opasnosti za ugrožene skupine

Zdravstveni rizici povezani s visokom koncentracijom sitne prašine ne treba podcijeniti. Zagađivači zraka poput fine prašine, kao i dušikov dioksid i ozon spadaju u najopasniji, posebno za ljude koji već pate od respiratornih bolesti (npr. Astma ili KOPB) ili kardiovaskularne bolesti. Liječnici vam stoga savjetuju da radite bez fizičkih napora na otvorenom tijekom ove kritične vremenske situacije kako biste se zaštitili od mogućih zdravstvenih problema.

Iako je trenutna situacija zabrinjavajuća, postoje i svijetle točke: Podaci pokazuju da su fine vrijednosti prašine u posljednjih nekoliko godina pale u cjelini. Christine Pennstorfer, voditeljica Odjela za zaštitu okoliša i razmjene u državi Donje Austrije, naglašava da su vrijednosti PM10 smanjene za oko 50 posto od 2000. godine. Manje čestice, koje su poznate kao PM2.5, također su smanjile za oko 30 posto. Zahvaljujući oko 40 mjernih stanica u regiji, kvaliteta zraka može se dobro nadzirati i dokumentirati.

U narednim danima ostaje da se vidi poboljšavaju li se vremenski uvjeti i kvaliteta zraka se u skladu s tim poboljšava. Uravnoteženo rukovanje zagađenjem zraka ostaje od presudne važnosti za urbana područja kao što su Beč i Donja Austrija. Za više informacija o ovoj temi, .sidebar { width: 300px; min-width:300px; position: sticky; top: 0; align-self: flex-start; } .contentwrapper { display: flex ; gap: 20px; overflow-wrap: anywhere; } @media (max-width:768px){ .contentwrapper { flex-direction: column; } .sidebar{display:none;} } .sidebar_sharing { display: flex; justify-content: space-between; } .sidebar_sharing a { background-color: #e6e6e6; padding: 5px 10px; margin: 0; font-size: .95rem; transform: none; border-radius: 5px; display: inline-block; text-decoration: none; color:#333; display: inline-flex; justify-content: space-between; } .sidebar_sharing a:hover { background-color: #333; color:#fff; } .sidebar_box { padding: 15px; margin-bottom: 20px; box-shadow: 0 2px 5px rgba(0, 0, 0, .1); border-radius: 5px; margin-top: 20px; } a.social__item { color: black; } .translate-dropdown { background-color: #e6e6e6; padding: 5px 10px; margin: 0; font-size: .8em; transform: none; border-radius: 5px; display: inline-block; text-decoration: none; color: #333; margin-bottom: 8px; } .translate-dropdown { position: relative; display: inline-flex; align-items: center; width: 100%; justify-content: space-between; height: 36px; } .translate-dropdown label { margin-right: 10px; color: #000; font-size: .95rem; } .article-meta { gap:0 !important; } .author-label, .modified-label, .published-label, modified-label { font-weight: 300 !important; } .date_autor_sidebar { background-color: #e6e6e6; padding: 5px 10px; margin: 0; font-size: .8em; transform: none; border-radius: 5px; text-decoration: none; color: #333; display: flex; justify-content: space-between; margin-bottom: 8px; } .sidebar_autor { background: #333; border-radius: 4px; color: #fff; padding: 0px 5px; font-size: .95rem; } time.sidebar_time, .translateSelectlabel, sidebar_time { margin-top: 2px; color:#000; font-style:normal; font-size:.95rem; } .sidebar_updated_time { background-color: #e6e6e6; padding: 5px 10px; margin: 0; font-size: .8em; transform: none; border-radius: 5px; text-decoration: none; color: #333; display: flex; justify-content: space-between; margin-bottom: 8px; } time.sidebar_updated_time_inner { background: #333; border-radius: 4px; color: #fff;; padding: 2px 6px; } .translate-dropdown .translate { color: #fff; !important; background-color: #333; } .translate-dropdown .translate:hover { color: #fff; !important; background-color: #b20e10 !important; } .share-button svg, .translate-dropdown .translate svg { fill: #fff; } span.modified-label { margin-top: 2px; color: #000; font-size: .95rem; font-weight: normal !important; } .ad_sidebar{ padding:0; border: none; } .ad_leaderboard { margin-top: 10px; margin-bottom: 10px; } .pdf_sidebar:hover { background: #b20e10; } span.sidebar_time { font-size: .95rem; margin-top: 3px; color: #000; } table.wp-block-table { white-space: normal; } input {padding: 8px;width: 200px;border: 1px solid #ddd;border-radius: 5px;} .comments { margin-top: 30px; } .comments ul { list-style: none; padding: 0; } .comments li { border-bottom: 1px solid #ddd; padding: 10px 0; } .comment-form { margin-top: 15px; display: flex; flex-direction: column; gap: 10px; } .comment-form textarea { width: 100%; padding: 8px; border: 1px solid #ddd; border-radius: 5px;} .comment-form button { align-self: flex-start; background: #333; color:#fff; border:0; padding:8px 15px; border-radius:5px; cursor:pointer; } .comment-form button:hover { background: #b20e10; }

Kommentare (0)