Hrvatska pooštrava zakone: Nadgrobni natpisi moraju nestati!

Hrvatska pooštrava zakone: Nadgrobni natpisi moraju nestati!

Hrvatska je postrožila tretman epitafa, pozivajući na uklanjanje tekstova koji se smatraju uvredljivim za vjerske, moralne ili nacionalne osjećaje Hrvata. Vlasnici grobova moraju se pridržavati uputa, posebno ako se natpisi odnose na srpski identitet. Riječ je uglavnom o spomenicima s izrazima poput “na srpskoj zemlji” ili “pali za srpsku Krajinu”, što je potvrdio i zastupnik DP-a Stipo Mlinarić. Vlasnici imaju 30 dana da uklone zahvaćene natpise, u protivnom prijeti im kazna između 1.000 i 5.000 eura.

Ta je mjera već izazvala bijes u srpskoj zajednici. Kritičari, među kojima i mitropolit zvorničko-tuzlanski Fotije, zakon nazivaju diskriminirajućim. Dužnosnici srbijanske vlade također optužuju Hrvatsku da želi potisnuti sjećanje na srpske žrtve i njihov identitet. To dodatno opterećuje ionako zategnute odnose Hrvatske i Srbije.

Krajina i njezina povijest

Krajina je bila središte srpske manjine u Hrvatskoj tijekom hrvatskog rata od 1991. do 1995. godine. Krajiški Srbi koji su ovdje živjeli potomci su pravoslavnih obrambenih zemljoradnika koji su doseljeni od 16. stoljeća kako bi zaštitili Habsburško Carstvo od Osmanlija. Pojam “Krajina” u Hrvatskoj se često izbjegava jer je povijesno opterećen. Hrvatski rat doveo je do uspostave međunarodnopravno nepriznate Republike Srpske Krajine iz koje su tijekom vojne akcije Oluja 1995. pobjegli gotovo svi krajiški Srbi.

Povijesno gledano, krajiški Srbi dio su srpskog stanovništva u Hrvatskoj, čiji korijeni sežu do pograničnog područja s Bosnom i Hercegovinom. Vezu sa srpskim identitetom poljuljali su mnogi sukobi tijekom stoljeća, uključujući i za vrijeme ustaškog režima od 1941. do 1945., gdje se procjenjuje da je ubijeno oko 300.000 Srba. Te duboke rane nastavljaju oblikovati odnos između dva naroda sve do danas.

Aktualne tenzije između Hrvatske i Srbije

Trenutačno djelovanje Hrvatske predstavlja daljnji izazov već narušenim hrvatsko-srpskim odnosima. Povijesno gledano, današnje napetosti proizašle su iz orijentalne šizme u 11. stoljeću i različitih vjerskih pripadnosti koje su dovele do sukoba tijekom stoljeća. Hrvatska je prionula uz rimsku crkvu, dok su se srpska plemena okrenula bizantskoj pravoslavnoj vjeri.

Unatoč povremenoj suradnji između dva naroda, kao što je bilo tijekom revolucija 1848./1849., etnički sukobi, posebice kontrola nad teritorijima poput Bosne i Hercegovine, ostali su središnje pitanje. Međutim, stvarni problemi su se pogoršali nakon osamostaljenja Hrvatske 1991. godine, kada su srpske snage proglasile Republiku Srpsku Krajinu unutar Hrvatske, a sukobi su doveli do rata.

U tom se povijesnom kontekstu zahtjev za uklanjanjem srpskih natpisa s nadgrobnih spomenika doživljava kao još jedan pokušaj zatiranja srpskog identiteta u Hrvatskoj i još većeg otvaranja rana prošlosti.