Globalno zatopljenje prijeti: Nova studija pokazuje alarmantne trendove za našu klimu!

Globalno zatopljenje prijeti: Nova studija pokazuje alarmantne trendove za našu klimu!

Aktualna studija Potsdamskog instituta za istraživanje utjecaja klime (PIK), objavljena u časopisu “Environmental Research Letters”, sugerira da bi globalno zatopljenje dugoročno moglo biti ozbiljnije nego što se prije pretpostavljalo. Rezultati pokazuju da je pariški cilj zadržavanja globalnog zagrijavanja ispod dva Celzijeva stupnja ostvariv samo u scenarijima s vrlo niskim emisijama i nižim vrijednostima klimatske osjetljivosti, kao što je beč.at prijavio.

Osjetljivost klime, središnji element u istraživanju klime, opisuje porast temperature koji se može očekivati ​​ako se sadržaj ugljičnog dioksida u atmosferi udvostruči. Studija PIK-a uzima u obzir klimatske osjetljivosti između dva i pet Celzijevih stupnjeva, prema klasifikaciji IPCC-a. Znanstvenici PIK-a ističu važnost povratnih informacija u ciklusu ugljika, uključujući otapanje permafrosta, koje bi moglo dovesti do temperatura iznad dva stupnja Celzijusa, što vbio.de potvrđeno.

Dugoročne projekcije i scenariji emisija

PIK-ova studija prva je te vrste koja proizvodi dugoročne klimatske projekcije tijekom sljedećih tisuću godina, uzimajući u obzir sve ključne povratne informacije u ciklusu ugljika. Istraživači su koristili napredni model Zemljinog sustava CLIMBER-X, koji integrira fizičke, biološke i geokemijske procese kao i interaktivni ciklus ugljika. Koristeći tri puta niske do umjerene emisije, istraživanje pokazuje da čak i male promjene u emisijama mogu dovesti do značajnog globalnog zatopljenja. Zbog toga je postizanje ciljeva održivosti prema Pariškom sporazumu sve teže.

Maksimalno zagrijavanje moglo bi se dogoditi snažnije u nadolazećim tisućljećima u scenarijima niske do umjerene emisije nego što se prethodno pretpostavljalo. Direktor PIK-a Johan Rockström naglašava da se prozor mogućnosti za postizanje cilja od 2 stupnja brzo zatvara i da Zemljin sustav gubi stabilnost, naglašavajući hitnost bržeg smanjenja emisija i aktivnog uklanjanja CO₂ iz atmosfere.

Pariški sporazum i njegovi ciljevi

Glavni cilj Pariškog sporazuma koji je usvojen 12. prosinca 2015. je zadržati porast globalne prosječne temperature na, ako je moguće, 1,5 stupnjeva Celzija, ali u svakom slučaju ispod dva stupnja Celzija u odnosu na predindustrijsko doba. Ostali ciljevi uključuju smanjenje emisija i promicanje mjera prilagodbe klimatskim promjenama, kao što su bmz.de spomenuti.

Obveze 195 država koje su dio ovog sporazuma uključuju razvoj nacionalnih klimatskih doprinosa (NDC) i redovita izvješća o napretku. Ova opsežna međunarodna suradnja u oštroj je suprotnosti s Protokolom iz Kyota, koji je ugovorno obvezao samo nekoliko zemalja.

Dugoročno, studija vidi da se ciljevi Pariškog sporazuma mogu postići samo u kombinaciji sa federalnim naporima za smanjenje emisija i postizanje globalnih klimatskih ciljeva. Time je hitnost poduzimanja mjera protiv klimatskih promjena još jasnija.