Krvavi teroristički napad u Moskvi: General pukovnik ubijen u bombi!

Krvavi teroristički napad u Moskvi: General pukovnik ubijen u bombi!

Dana 25. travnja 2025. dogodio se razorni bombaški napad u moskovskom predgrađu Balashikha, u kojem je poginuo general-pukovnik Yaroslav Moskalik, 59-godišnji visoki član ruskog Glavnog stožera. Eksplozija koju je izazvala eksplozivna naprava ručne izrade u vozilu, Golfu, uznemirila je rusku vladu. Maria Zakharova, ruska ministrica vanjskih poslova, opisala je incident kao "teroristički napad" i povukla paralele s tekućim ratom u Ukrajini.

U svojoj izjavi, Zakharova je pozvala na prekid rata i ukazala na svakodnevne žrtve koje sukob iziskuje. General-pukovnik Moskalik nije prva meta visokog profila u Rusiji od početka rata u Ukrajini. Prije ovog incidenta, general Igor Kirilov već je ubijen u sličnom napadu čije je izvršenje imalo isti modus operandi: u Kirilovljevom slučaju eksplozivna naprava bila je skrivena u električnom romobilu.

Istrage su u tijeku

Istraga ovog posljednjeg incidenta predana je glavnom ruskom istražitelju Aleksandru Bastrikinu. Tim istražitelja, kriminalista i operativnih jedinica odmah su pristupili očevidu mjesta zločina. No, iz Ukrajine dosad nije bilo službenog priopćenja o napadu, iako u kontekstu ukrajinskog rata mnogi sumnjaju da bi moglo postojati povezanost s ukrajinskim tajnim službama.

Gađanje visokih časnika i propagandista u Moskvi predstavlja opasan razvoj sukoba koji je u tijeku. Učestalost takvih napada porasla je od početka rata i poznato je da su vojni čelnici u Rusiji sve češće na meti.

Ruska agresija i zabrinutost za sigurnost

Bombaški napad na Moskalik događa se u pozadini alarmantnog porasta špijunaže, sabotaže i dezinformacija od strane Rusije, koji se značajno povećao nakon napada na Ukrajinu 2022. Prema izvješćima iz verfassungsschutz.de, prag inhibicije za ruske akcije protiv zemalja poput Njemačke značajno je smanjen. Rusija priznaje upotrebu sile kao legitimno sredstvo demonstracije moći.

Tajne aktivnosti ruskih obavještajnih službi predstavljaju ozbiljnu prijetnju unutarnjoj sigurnosti. Savezni ured za zaštitu ustava (BfV) daje informacije o opasnostima koje predstavljaju državni, poludržavni i privatni akteri te upozorava na metode ruske špijunaže usmjerene na vojnu i kritičnu infrastrukturu.

Osim toga, sabotaže, kibernetički napadi i ciljane dezinformacije postali su nova prijetnja posljednjih godina. Rusija koristi društvene medije i proruske utjecajne osobe za širenje dezinformacija i utjecaj na politički diskurs, posebno u vezi s nadolazećim izborima.

Trenutna prijetnja naglašava potrebu da ostanemo budni i da sigurnosna tijela budu u bliskoj komunikaciji kako bi odgovorili na izazove koje predstavlja ruska agresija.