Bečki toplinski otoci: Potrebna su nova rješenja za hlađenje!

Bečki toplinski otoci: Potrebna su nova rješenja za hlađenje!

U svom projektu Imp-DroP, istraživački tim sa Sveučilišta BOKU ispituje učinke dužih toplinskih valova na širem području Beča. Studija posebno ističe problem urbanih toplinskih otoka koji dovode do viših temperatura u gusto izgrađenim područjima, osobito noću. Mnogo je razloga za to: gusta izgrađenost, zatvorena područja, nedostatak vegetacije i dodatni izvori topline poput prometa, klimatizacije i industrije doprinose pregrijavanju. Ovo ograničeno noćno hlađenje predstavlja značajan izazov za ljudski organizam jer onemogućuje potreban oporavak, tj. oekonews izvješća.

Odjel za zaštitu okoliša Grada Beča od 2001. godine bavi se pitanjima urbane klime kako bi promovirao urbani dizajn prilagođen klimatskim promjenama i povećanoj ljetnoj udobnosti. Za poboljšanje urbane klime razvijene su razne mjere za suzbijanje urbanih toplinskih otoka. To uključuje analizu vremenskih podataka i ocjenu urbanih projekata kako bi se bolje razumjeli emisije povezane s toplinom i njihov utjecaj na mikro- i urbanu klimu, navodi Grad Beč na svojoj web stranici.

Istraživački pristupi i provjerene mjere

Istraživački tim ispitao je različite mjere za smanjenje temperature. To uključuje ciljano navodnjavanje zelenih krovova, parkova i poljoprivrednih površina kako bi se optimiziralo hlađenje isparavanjem. Pristup pokazuje obećavajuće rezultate: ciljano navodnjavanje u Marchfeldu moglo bi smanjiti lokalne temperature do 3 °C, dok je hlađenje u urbanom području samo oko 0,2 °C. Ali također postaje jasno da bi to zahtijevalo značajnu potrebu za vodom od 630.000 m³ dnevno, dok visoki izvorni cjevovodi mogu osigurati samo 375.000 m³. Preporuča se razviti koncepte održivog navodnjavanja koji koriste, na primjer, kišnicu ili vodu iz Dunava za učinkovitu podršku urbanom ozelenjavanju.

Osim toga, korištenje fotonapona na zelenim krovovima ne samo da bi moglo smanjiti uvoz fosilne električne energije, već i smanjiti emisije topline. Maksimalna primjena solarne strategije na krovovima mogla bi potaknuti hlađenje do 1,5 °C. Takve mjere dio su potrebne kombinacije urbanog planiranja, energetske politike i očuvanja resursa kako bi gradovi bili otporni na toplinu.

Inovativni koncepti ozelenjavanja i njihovi ciljevi

Još jedan inovativni projekt za poboljšanje urbane klime u Beču su jestivi balkonski vrtovi, koji uključuju naknadno opremljene balkone i integrirane vertikalne vrtove. Ovi koncepti imaju za cilj povećati kvalitetu života, biološku raznolikost i prilagodbu klimatskim promjenama. Na primjer, biougljen iz kanalizacijskog mulja također se koristi u projektu GreenChar za bolju mikroklimu krovova i smanjenje urbanih toplinskih otoka. Projekt STREETTREE također se istražuje za sadnju urbanog drveća u gusto izgrađenim područjima s mnogo podzemnih komunikacija. Cilj ovih mjera je povećanje kvalitete boravka i bioraznolikosti grada, što je detaljno objašnjeno na stranicama BOKU.

Stalni napori da se urbana infrastruktura učini otpornom na klimu također su važni za urbano planiranje. Odjel zaštite okoliša kontinuirano ispituje utjecaje urbanističkih projekata na mikro i urbanu klimu te daje prijedloge za poboljšanja koja su bitna u kontekstu pogoršanja klimatskih uvjeta. Sve ove inicijative pokazuju kako se gradovi mogu suočiti s izazovima klimatskih promjena uz pomoć istraživanja i planirane zaštite okoliša, kao boku.ac.at i wien.gv.at također ilustrira.