Putin: Ruska hipersonična raketa u uporabi, planirana za uporabu u Bjelorusiji
Putin najavljuje da ruska hipersonična raketa Orešnik ulazi u službu i da će uskoro biti stacionirana u Bjelorusiji. Time se povećava vojna prisutnost Rusije u Europi.

Putin: Ruska hipersonična raketa u uporabi, planirana za uporabu u Bjelorusiji
Predsjednik Vladimir Putin objavio je u petak da... Rusija je započela proizvodnju svojih najnovijih hipersoničnih projektila i ponovila svoje planove da ih ove godine prebaci u savezničku Bjelorusiju. Na strani bjeloruskog predsjednika Aleksandar Lukašenko Putin je na otoku Valaam u blizini Sankt Peterburga rekao da su lokacije u Bjelorusiji već odabrane za raketu srednjeg dometa Orešnik.
Proizvodnja i raspoređivanje rakete Orešnik
"Pripremni radovi su u tijeku i vjerojatno ćemo ih završiti do kraja godine", rekao je Putin, dodajući da su prve serije raketa Orešnik i njihovi sustavi već proizvedeni i usvojeni u vojnu službu.
Prva upotreba protiv Ukrajine
Rusija je prvi put upotrijebila Orešnik, što na ruskom znači "stablo lješnjaka", protiv Ukrajine u studenom kada je ispalila eksperimentalno oružje u tvornici projektila u Dnjepru izgrađenoj za vrijeme Sovjetskog Saveza. Putin je pohvalio sposobnosti Orešnika i naglasio da se njegove višestruke bojeve glave, koje pogađaju metu pri brzinama do 10 Macha, ne mogu presresti. Njihova je razorna moć toliko velika da bi uporaba više Oreshnika u konvencionalnom napadu mogla biti razorna, gotovo usporediva s nuklearnim napadom.
Upozorenje Zapadu
Putin je upozorio Zapad da se Moskva protivi Orešniku NATO saveznici Ukrajine koji su omogućili Kijevu da koristi svoje rakete dugog dometa protiv ciljeva unutar Rusije. Šef ruskih raketnih snaga objasnio je da Orešnik, koji može biti opremljen konvencionalnim ili nuklearnim bojevim glavama, ima domet koji mu omogućuje da dosegne cijelu Europu.
Ugovor o sigurnosnim jamstvima za Bjelorusiju
Projektili srednjeg dometa mogu prijeći udaljenost od 500 do 5500 kilometara (310 do 3400 milja). To je oružje bilo zabranjeno prema sovjetskom sporazumu koji su Washington i Moskva povukli 2019. Prošle jeseni, Putin i Lukašenko potpisali su sporazum kojim se Moskvi daju sigurnosna jamstva za Bjelorusiju, uključujući moguću upotrebu rusko nuklearno oružje odbiti svaku agresiju. Ovaj sporazum slijedi nakon revizije ruske nuklearne doktrine koja je Bjelorusiju prvi put dovela pod ruski nuklearni kišobran usred napetosti sa Zapadom oko sukoba u Ukrajini.
Ruske trupe u Bjelorusiji
Lukašenko, koji je željeznom rukom vladao Bjelorusijom više od 30 godina i oslanja se na subvencije i potporu Kremlja, dopustio je Rusiji da koristi svoj teritorij za slanje trupa u Ukrajinu i postavljanje nekog taktičkog nuklearnog oružja. Rusija nije otkrila koliko je takvog oružja raspoređeno, ali Lukašenko je u prosincu rekao da njegova zemlja trenutačno ima nekoliko desetaka oružja.
Širenje opsega ruskih vojnih akcija
Raspoređivanje taktičkog nuklearnog oružja u Bjelorusiji, koje je dugačko 1084 kilometra (673 milje) Granica s Ukrajinom omogućilo bi ruskim zrakoplovima i projektilima da brže i lakše dosegnu tamošnje potencijalne ciljeve ako ih Moskva odluči upotrijebiti. Također proširuje sposobnost Rusije da cilja na više NATO saveznika u istočnoj i srednjoj Europi.
Nova ruska nuklearna doktrina
Revidirani koji je prošle jeseni potpisao Putin Nuklearna doktrina službeno je spustio prag za uporabu ruskog nuklearnog oružja. Prema tom dokumentu, Moskva bi mogla upotrijebiti nuklearno oružje "kao odgovor na uporabu nuklearnog i drugih vrsta oružja za masovno uništenje" protiv Rusije ili njezinih saveznika, kao i "u slučaju agresije" protiv Rusije i Bjelorusije korištenjem konvencionalnog oružja koje "prijeti njihovom suverenitetu i/ili teritorijalnom integritetu".