Razmjena ratnih zarobljenika u ukrajinskom sukobu: nada za mir?

Razmjena ratnih zarobljenika u ukrajinskom sukobu: nada za mir?

U petak su u Istanbulu održani razgovori predstavnika Moskve i Kijeva uz posredovanje Turske. Te su se rasprave vrtjele oko mogućeg završetka ruskog napadačkog rata, ali tijekom sat i pol pregovora nije postignut dogovor o prekidu vatre. Važna točka razgovora bila je razmjena 1.000 ratnih zarobljenika. Ovo predstavlja najveću razmjenu od početka sukoba u veljači 2022. Točan datum tražene razmjene nije objavljen, ali prema ukrajinskom ministru obrane Rustemu Umyerovu, ona će se održati "u bliskoj budućnosti".

Turski ministar vanjskih poslova Hakan Fidan izvijestio je da su načelno dogovorili nastavak razgovora. Leonid Slucki, šef Odbora za vanjske poslove u ruskom parlamentu, također je izrazio očekivanje da će se brzo donijeti odluka kada će se održati nove runde pregovora. Američki predsjednik Donald Trump bio je skeptičan i izrazio je mala očekivanja od susreta, ali je istaknuo spremnost na izravan razgovor s Vladimirom Putinom. Zanimljivo je da je ukrajinski predsjednik Volodymyr Zelensky ranije pozvao Putina na osobni sastanak u Istanbulu, ali to je ruska strana ignorirala.

Pripreme za prekid vatre

U međuvremenu, u Saudijskoj Arabiji traju razgovori o mogućem ograničenom prekidu vatre u sukobu u Ukrajini. Ovi razgovori vode se uz posredovanje SAD-a i usmjereni su na privremeni prekid napada na energetske objekte i prekid vatre u Crnom moru. Pregovori se navodno vode u luksuznom hotelu Ritz-Carlton u Rijadu. Kijev i Moskva ovdje ne pregovaraju izravno. Umjesto toga, SAD je preuzeo ulogu posrednika i održao početne razgovore s Rusijom, a potom i s ukrajinskim predstavnicima.

Posebni američki izaslanik Steve Witkoff očekuje napredak, posebice u vezi s prekidom vatre u Crnom moru. Ukrajinski ministar obrane Rustem Umerov opisao je rasprave kao "konstruktivne", dok ruski glasnogovornici poput Dmitrija Peskova smatraju da su sigurnosni aspekti u Crnom moru prioritet. SAD i Ukrajina u osnovi su zagovarali ograničeni prekid vatre, dok Kremlj potpuni prekid vatre uvjetuje obustavom prodaje oružja Ukrajini.

Aktualne borbe i geopolitičke implikacije

Unatoč tekućim pregovorima, borbe između ruskih i ukrajinskih trupa se nastavljaju. Prema ukrajinskom Glavnom stožeru, bio je 61 ruski napad u kratkom vremenskom razdoblju. Dvije su osobe ozlijeđene u napadu drona ruskih snaga u Hersonu. U Kupjansku su čak četiri osobe ozlijeđene topničkom paljbom. Postojala je zabrinutost zbog napada dronom u sjeveroistočnoj ukrajinskoj regiji Sumy u kojem je u subotu ubijeno devet osoba, a sedam je ozlijeđeno.

Geopolitički napori da se okonča sukob povećali su se posljednjih mjeseci. EU se zalaže za veću uključenost u pregovore, dok zemlje poput Poljske naglašavaju da bi Kina mogla igrati ključnu ulogu u pritisku na Putina. Francuski predsjednik Emmanuel Macron rekao je da Ukrajina čeka odgovor Rusije o svojim razmatranjima te je istovremeno najavio da će pripremiti daljnje sankcije ako ne bude pozitivnog odgovora.

Korijeni ovog sukoba sežu u proljeće 2022., kada su započeli prvi pregovori o prekidu vatre. Unatoč međunarodnim naporima, uključujući rezolucije UN-a, bilateralni mirovni pregovori između Rusije i Ukrajine održani su tek u veljači 2025. Ruski napad na Ukrajinu od tada je predstavljao veliki izazov za međunarodnu zajednicu. Iako je Donald Trump pokrenuo nove pokušaje posredovanja početkom 2025., oni još nisu prošli bez otpora.

Ostaje za vidjeti mogu li nedavni pregovori i mogući posrednički pristupi u Saudijskoj Arabiji, kao i pregovori u Turskoj, dovesti do mirnijih rješenja i jesu li zaraćene strane spremne pregovarati.

Za više informacija o pregovorima koji su u tijeku i njihovoj pozadini pročitajte više na Male novine, dnevne vijesti ili na Wikipedia.