Europa u fokusu: Stocker raspravlja o sigurnosti i migracijama u Tirani

Europa u fokusu: Stocker raspravlja o sigurnosti i migracijama u Tirani

Šesti summit Europske političke zajednice (EPG) održat će se 15. svibnja 2025. u Tirani, Albanija. Na ovom skupu sudjeluje 47 šefova država i vlada iz europskih zemalja, uključujući i austrijskog kancelara Christiana Stockera (ÖVP). EPG, koji je osnovan u Pragu u listopadu 2022. na inicijativu francuskog predsjednika Emmanuela Macrona, etablirao se kao platforma za zajedničko suočavanje s europskim izazovima. Ključna pitanja na dnevnom redu ovog summita uključuju sigurnost Europe u kontekstu ruskog agresorskog rata protiv Ukrajine, konkurentnost i migracije.

Predsjednik Vijeća António Costa bit će prisutan kao ključni predstavnici Europske unije, dok će albanski premijer Edi Rama supredsjedati summitom. Ono što je posebno vrijedno pažnje je da su Rusija i Bjelorusija isključene iz događaja, što naglašava političku orijentaciju EPG-a.

Tematski fokusi i bilateralne rasprave

Rasprave će se intenzivno usredotočiti na sigurnost Europe, posebno s obzirom na tekuće izazove koje donosi rat u Ukrajini. Uz ovu središnju temu, govori se o konkurentnosti i migracijskim strujama u Europi. Predviđeni su i bilateralni razgovori kancelarke Stocker s raznim šefovima država, uključujući Edija Ramu (Albanija), Jakova Milatovića (Crna Gora), Aleksandra Vučića (Srbija), Nikol Pashinjan (Armenija) i Vjosa Osmani-Sadriu (Kosovo).

Na prethodnom summitu u lipnju 2023. u Kišinjevu u Moldaviji sastalo se gotovo 50 šefova država i vlada kako bi formirali jasnu frontu protiv ruskog agresorskog rata. Ovom su se prilikom europske zastave vijorile zajedno sa zastavama Republike Moldavije, koja je proeuropski orijentirana. Događaj se odvijao blizu ukrajinske granice i odražavao je geopolitičke napetosti u regiji.

Politika migracija i azila u Europi

Središnje pitanje koje bi također moglo igrati ulogu na nadolazećem summitu su migracije. Države EU trenutno su vrlo podijeljene u svojim reakcijama na migracije i azil. Dok zemlje južne Europe poput Grčke i Italije pozivaju na pravedniju raspodjelu migranata, zemlje istočne Europe poput Poljske i Mađarske oslanjaju se na izolaciju i potiskivanje koje krše zakone EU-a i Ženevsku konvenciju o izbjeglicama. Povratci su nasilno potiskivanje migranata koji traže zaštitu na vanjskim granicama EU-a.

Porast migranata iz Afganistana od dolaska talibana na vlast u ljeto 2021. dodatno je potaknuo ovu raspravu. Posljednjih godina također postoji sve veća spremnost da se izoliramo, dok bi se istovremeno EU trebala usredotočiti na ljudska prava i zahtjeve za azil. Postupanje prema izbjeglicama također pokazuje nejednak tretman: dok su ukrajinske ratne izbjeglice uglavnom solidarno dočekane, migranti iz drugih kriznih područja često su podvrgnuti oštrim mjerama.

Predstojeći samit u Tirani neće samo pridonijeti raspravi o zabrinutostima sigurnosne politike, već bi također mogao dati odlučujući poticaj europskoj migracijskoj politici, koja bi se trebala usredotočiti i na humanitarne i na sigurnosne aspekte politike. Kontrast između političkih stajališta teško može biti jasniji i zahtijeva hitna rješenja na europskoj razini.