Trump i Putin na Aljasci: mirovni summit ili diktirani mir?

Trump i Putin na Aljasci: mirovni summit ili diktirani mir?

Američki predsjednik Donald Trump i ruski čelnik Vladimir Putin u petak će održati povijesni summit u Anchorageu na Aljasci. Odvija se u najvećoj američkoj vojnoj bazi na Aljasci, udaljenoj oko 7500 kilometara od Kijeva. Trump je već dao do znanja da je njegov glavni cilj na ovom sastanku mir i stabilnost u svijetu. Međutim, Bijela kuća prigušuje očekivanja od susreta: glasnogovornica Karoline Leavitt naglašava da bi Trump prvo želio čuti Putinove prijedloge za mirovni sporazum.

Geopolitička situacija ostaje složena i napeta. Europske zemlje NATO-a i Ukrajina izražavaju zabrinutost zbog mogućnosti "diktiranog mira" koji bi mogao biti sklopljen na štetu Ukrajine. Njemački kancelar Friedrich Merz jasno daje do znanja da temeljni europski i ukrajinski sigurnosni interesi moraju biti zaštićeni. Inzistira da se nijedan mirovni samit ne može održati bez sudjelovanja Ukrajine i drugih europskih država.

Europsko jedinstvo za mir

U zajedničkoj izjavi, nekoliko europskih država, uključujući Britaniju, Francusku, Njemačku i Italiju, pozvalo je na sudjelovanje u pregovorima i pozvalo na prekid vatre kao preduvjet za nastavak pregovora. Naglašavaju da se međunarodne granice ne smiju mijenjati silom i pozivaju na snažna sigurnosna jamstva za Ukrajinu. Ta je zabrinutost u skladu s izjavama ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog koji je susret ocijenio konstruktivnim i istaknuo da se put do mira može definirati samo zajedno s Ukrajinom.

Trump je u prošlosti predlagao razmjenu teritorija kao dio mirovnog sporazuma, što je Zelenski kategorički odbio. Međutim, američki predsjednik je obnovio i svoj ultimatum Putinu koji ističe u petak. Zaprijetio je "vrlo ozbiljnim posljedicama" ako Rusija ne prestane s napadima na Ukrajinu.

Politički kontrasti i sigurnosna pitanja

U razgovorima i Ukrajina i europski partneri pozivaju na povratak na priznate granice iz 1991. i da ih Rusija poštuje. Putin i dalje polaže pravo na nekoliko ukrajinskih regija, uključujući Luhansk, Donjeck, Zaporizhzhia, Herson i Krim, te zahtijeva međunarodno priznanje tih aneksija. Ovi zahtjevi su u suprotnosti s načelima međunarodnog prava i ne nailaze na odobravanje u Kijevu.

Kako bi stvorila osnovu za mogući sporazum, Ukrajina je pozvala na 30-dnevno bezuvjetno primirje, što je Rusija do sada odbijala. Povijesno gledano, mirovne pregovore karakteriziraju nepomirljiva stajališta obiju strana, pri čemu se Rusija zalaže za neučlanjenje Ukrajine u NATO i za neutralni status.

Ovaj problem je naglašen raznim mirovnim planovima, poput mirovnog plana od deset točaka koji je lansirao Zelenski. To uključuje, između ostalog, obnovu teritorijalne cjelovitosti i povlačenje svih ruskih trupa. U kontekstu ove slijepe ulice, uloga međunarodnih aktera ključna je u pronalaženju trajnog rješenja.

Summit na Aljasci stoga bi mogao biti odlučujući za budući poredak u regiji. Nastavak razgovora zakazan je za 15. kolovoza kako bi se razmotrile opcije za dugoročno mirno rješenje. U trenutku kada sukob u Ukrajini zahtijeva više međunarodne pozornosti nego ikad, ostaje za vidjeti hoće li ovaj samit donijeti stvarni napredak prema miru ili će se pokazati kao još jedan politički manevar.

Novosti o razvoju događaja u ukrajinskom sukobu i tekućim međunarodnim pregovorima ključni su za razumijevanje trenutne geopolitičke situacije u Europi. Ta će pitanja nastaviti oblikovati politički diskurs dok građani Ukrajine trpe posljedice sukoba.

Za dodatne pojedinosti i aktualne informacije o situaciji u Ukrajini i nadolazećim pregovorima posjetite vienna.at, [ZDF danas].