Suche
Mein Konto
Solarna energija prestigla ugljen: EU slavi rekord u lipnju 2025.!
U lipnju 2025. solarna energija će prvi put u EU nadmašiti energiju ugljena, označavajući povijesnu prekretnicu za obnovljivu energiju.
Solarna energija prestigla ugljen: EU slavi rekord u lipnju 2025.!
U lipnju 2025. solarna je energija u Europskoj uniji po prvi put oborila nove rekorde i prestigla sve ostale izvore električne energije. Prema think tanku Ember, 22,1% električne energije potrošene u EU dolazi iz fotonaponskih sustava. To pokazuje izuzetan napredak u obnovljivim izvorima energije u EU, koji počinju za sobom ostavljati tradicionalno dominantna fosilna goriva. Ono što je posebno zapanjujuće jest da je u najmanje 13 od 27 zemalja EU proizvodnja iz solarnih sustava nadmašila sve druge oblike proizvodnje električne energije, dodatno učvršćujući ulogu solarne energije u opskrbi Europe električnom energijom.
Na drugom mjestu nalazi se proizvodnja nuklearne energije s udjelom od 21,8%, a slijedi je energija vjetra s 15,8% udjela u ukupnoj opskrbi električnom energijom. Prirodni plin pao je na četvrto i peto mjesto s 14,4%, a hidroelektrana s 12,8%. Posebno se ističe pad udjela ugljena koji je u lipnju bio niži nego ikad prije sa samo 6,1%. Njemačka i Poljska, koje su prije bile zemlje s većom potrošnjom ugljena, zabilježile su značajan pad u korištenju ugljena. To je u skladu s ciljevima Europskog zelenog plana koji teži klimatskoj neutralnosti do 2050.
Obnovljivi izvori energije u porastu
Napori da se poveća korištenje obnovljive energije važni su i politički i ekonomski. Iako je udio fosilne energije u lipnju ostao na 23,6%, bilježi se pad u odnosu na prethodne godine, iako je raspoloživost hidroenergije niska u odnosu na prethodnu godinu. U tom kontekstu pokušavaju se postići srednjoročni ciljevi EU-a za obnovljivu energiju, koji su nedavno povećani s 32% na 42,5% do 2030. Ti su napori dio širih mjera za smanjenje ovisnosti o fosilnim gorivima i smanjenje zagađenja.
U kontekstu ovih razvoja, važno je razmotriti različite vrste obnovljive energije. To uključuje vjetar, solarnu i hidroenergiju, kao i geotermalnu energiju, biomasu i biogoriva. S ovim raznolikim tehnologijama, EU ima za cilj povećati korištenje obnovljive energije i minimizirati operativne izazove.
Izgledi i perspektive
Ciljevi Europskog parlamenta za obnovljive izvore energije su jasni: zakonska obveza postavljanja solarnih sustava i širenje energije vjetra na moru trebala bi se pogurati do 2030. Planiraju se i posebni sektorski dogovori, uključujući ambiciju da se do 2030. osigura 42% vodika iz obnovljivih izvora. Potencijal ove politike već je očit u sve većoj proizvodnji solarne energije, koja je u nekoliko zemalja oborila rekorde.
Integrirani planovi kao što je plan REPowerEU za ubrzanje energetske tranzicije nakon sukoba u Ukrajini pomoći će u daljnjem povezivanju europske energetske infrastrukture. Ove su prekretnice ključne za postizanje dugoročnih klimatskih ciljeva EU-a.
Ukratko, uspjesi solarne energije u lipnju 2025. ne samo da označavaju prekretnicu u proizvodnji električne energije u EU-u, već također pokazuju potencijal obnovljive energije. Kako provedba politike napreduje, Europa bi uskoro mogla biti na putu još održivije opskrbe energijom.