Rizici nakon vantjelesne oplodnje: Etičar konačno poziva na informacije za parove!

Rizici nakon vantjelesne oplodnje: Etičar konačno poziva na informacije za parove!

Beč, 17. veljače 2025. – Bliži se značajna obljetnica: Deset godina nakon amandmana na austrijski Zakon o reproduktivnoj medicini, ostaju alarmantna pitanja o zdravstvenim rizicima umjetne oplodnje. U izjavi za Kathpress, etičarka Susanne Kummer, ravnateljica Instituta za medicinsku antropologiju i bioetiku (IMABE), traži više informacija o potencijalnim opasnostima IVF-a (in vitro oplodnje). “Zabrinjavajuće je što u konačnici nema sveobuhvatnih informacija o zdravstvenim i psihološkim rizicima, kao i dugoročnim posljedicama umjetne oplodnje”, rekao je Kummer. Studije pokazuju da djeca začeta IVF-om imaju veći rizik od prijevremenog poroda, niske porođajne težine i urođenih srčanih mana.

Ključni problem je nepostojanje registra darivatelja sperme i jajnih stanica, zbog čega je oboljeloj djeci teško identificirati svoje biološke roditelje. Dok je u Njemačkoj već postignut napredak u ovom području, razvoj u Austriji stagnira. Osim toga, "stopa nošenja beba kući" u Austriji otrežnjuje 20,7 posto javnih ustanova. To znači da velika većina pogođenih žena odlazi kući bez djece, unatoč stresnim procedurama i financijskim izdacima, ističe Kummer. Paralelno s tim, studija objavljena u časopisu JAMA Network Open otkrila je da djeca rođena nakon IVF-a imaju otprilike 30 posto veći rizik od urođenih mana u usporedbi sa svojim prirodno začetim vršnjacima. Oni imaju čak dvostruko veću vjerojatnost da će u djetinjstvu razviti rak, izvijestila je Barbara Luke sa Sveučilišta Michigan State.

Opasnosti i pitanja bez odgovora

Znanstvenici su u studiji analizirali sveobuhvatne podatke o rođenju i otkrili značajne razlike u zdravstvenim rizicima. Ostaju neodgovorena pitanja o odgovornosti roditelja za nepovoljne ishode, mogućim faktorima dobi i učincima IVF-a na zdravlje, dok se pohranjivanje u hranjivim otopinama također sve više kritički gleda. Prethodne studije pokazale su da ti postupci mogu uzrokovati epigenetske promjene u genomu djece. Kummer naglašava da postoji hitna potreba za stvaranjem veće transparentnosti o tim rizicima. Uostalom, oko 111 milijuna eura iz države slilo se u pokuse izvantjelesne oplodnje između 2018. i 2023., dok je broj duboko zamrznutih embrija u Austriji trenutno 51.156.