Radikalni biciklisti: Srpski studenti prosvjedovali u Beču sa svjetlima!

Radikalni biciklisti: Srpski studenti prosvjedovali u Beču sa svjetlima!

Biciklistička tura srpskih studenata Europom trenutno izaziva pomutnju. Skupina od 80 članova posvećena je rješavanju političkih problema u Srbiji i krenula je prošlog tjedna iz Novog Sada u Strasbourg. Cilj prosvjednog pokreta je skrenuti pozornost na političku krizu u Srbiji u Vijeću Europe i Europskom parlamentu.

Inicijativa je potaknuta tragičnim događajem 1. studenog kada se urušila nadstrešnica željezničke stanice u Novom Sadu i usmrtila 16 osoba. Optužnice su već podignute protiv 13-ak odgovornih, ali još se čeka pravna potvrda. Incident je čak doveo do ostavke dvojice članova vlade, što je dodatno potaknulo prosvjede.

Prijem u Beču

U Beču je studente prosvjednike u ponedjeljak navečer dočekalo oko 1000 simpatizera. Događaj se održao na Maria-Theresien-Platz, gdje je za aktiviste bio prostrt simboličan crveni tepih. Bečka policija osiguravala je događaj opsežnim angažmanom snaga kako bi se osigurala mirna atmosfera.

Sudionici su putem društvenih medija dobili upute o tome koje predmete mogu donijeti na demonstracije, uključujući zviždaljke, transparente i zastave. Međutim, pirotehnička sredstva su bila zabranjena. Kako navode na njihovoj online platformi, ulice Srbije postale su poprišta straha i nepravde. Ova poruka naglašava hitnu potrebu za političkim promjenama.

Prosvjedno putovanje u Strasbourg

Studenti planiraju stići u Strasbourg sljedeći utorak. Njihovo prosvjedno putovanje podijeljeno je u ukupno 13 dnevnih etapa, koje dnevno prelaze oko 100 kilometara. Aktivisti će u Austriji ostati do petka ujutro, a noć će provesti u gradovima kao što su Beč, Emmersdorf, Linz i Salzburg.

Ovaj protestni pokret dolazi u kontekstu sve većeg nepovjerenja u politiku među europskim stanovništvom. Nedavno istraživanje stanovništva u šest europskih zemalja pokazuje da su mnogi ljudi zabrinuti za kvalitetu demokracije. Središnja točka je široko rasprostranjen nedostatak povjerenja u nacionalnu i europsku politiku, što negativno utječe na spremnost za sudjelovanje u politici. Ova dinamika dovodi do pokušaja antidemokratskih stranaka da iskoriste prosvjedni pokret za vlastite ciljeve.

U Njemačkoj je, na primjer, AfD preuzeo zahtjeve pokreta Pegida kako bi unaprijedio vlastitu agendu. S obzirom na ovakva kretanja, postaje jasno da građani koji prosvjeduju ne samo da reagiraju na pritužbe, već su i u složenoj interakciji s politikom, koja može utjecati na njihove zahtjeve i postupke. Zaklada Volkswagen o ovim temama jedan je od mnogih primjera koji ispituje utjecaj prosvjedničkih pokreta na demokracije u Europi.