Masovni zračni napadi na Kijev: deseci žrtava i razaranja!

Masovni zračni napadi na Kijev: deseci žrtava i razaranja!

Dana 28. rujna 2025. dogodili su se masovni ruski zračni napadi u Ukrajini, koji su ozbiljno pogodili glavni grad Kijev i nekoliko drugih gradova. U Kijevu su poginule najmanje tri osobe, a desetak ih je ozlijeđeno, potvrdio je Tymur Tkachenko, šef vojne uprave. Neovisni promatrači izvijestili su o jednom od najžešćih napada na grad od početka sukoba, koji se nastavio do ranih jutarnjih sati. Sirene za zračnu uzbunu čule su se u nekoliko regija Ukrajine, a protuzračna obrana je raspoređena u cijelom području.

U Kijevu je šteta zabilježena u šest od deset gradskih četvrti. U gradu je također dokumentirano nekoliko požara, s oblacima dima vidljivim iznad Kijeva. U okolici, posebice u četvrti Fastiw, ozlijeđeno je pet zaposlenika tvornice kruha. Požar u krugu tvornice brzo je ugašen. Najmanje 21 ozlijeđena osoba također je prijavljena u gradu Zaporožju, koji se nalazi na jugoistoku Ukrajine. Ovdje je također nastala šteta na stambenim objektima te su obavljeni opsežni radovi na gašenju požara.

Političke reakcije i vojne mjere

Ukrajinski ministar vanjskih poslova Andriy Sybiha govorio je o masovnom zračnom napadu u kojem su korištene stotine dronova i projektila. On i drugi politički dužnosnici, poput šefa predsjedničkog ureda Andrija Yermaka, naglasili su da su napadi bili usmjereni na stambene zgrade i civilnu infrastrukturu, što se smatra ratom protiv civila. Usporedno s tim, Poljska je zatvorila svoj zračni prostor u blizini gradova Lublin i Rzeszów kao odgovor na zračnu uzbunu u Ukrajini. Ova mjera je proglašena “neplaniranom vojnom mjerom zaštite državne sigurnosti”.

Rusija već više od tri i pol godine vodi agresorski rat protiv Ukrajine. Unatoč intenzivnim borbama, koje su prerasle u rat iscrpljivanja, ukrajinska obrana ostaje aktivna i također je napala mete u Rusiji, posebice energetske objekte. Civilne žrtve i štete uzrokovane napadima u Ukrajini daleko su veće nego u Rusiji. Ipak, čini se da je međunarodna solidarnost s Ukrajinom i dalje jaka, unatoč zabrinutosti zbog smanjenja financijske pomoći i opskrbe oružjem.

Utjecaj na civilno stanovništvo

Rat je doveo do razornih humanitarnih kriza. Prema podacima UN-a, u Ukrajini je ubijeno više od 13.000 civila, a više od 35.000 ih je ranjeno. Oko šest milijuna ukrajinskih izbjeglica našlo je utočište u Europi, uključujući oko 1,3 milijuna u Njemačkoj. Međunarodna potpora, posebice iz Sjedinjenih Država, i dalje je ključna za Ukrajinu jer se ukrajinske snage i dalje suočavaju s velikim gubicima s obje strane.

Unatoč pozivima na mir u Ukrajini, mirovni pregovori do sada su polučili ograničen uspjeh. Linije bojišnice su se zamrznule i ostaje nada za skori mirovni pregovor. Daljnji razvoj događaja u regiji sugerira da su zapadne države i dalje predane guranju naprijed mirovnih pregovora kako bi se ublažila humanitarna kriza i riješili udarni valovi sukoba.