Suche
Mein Konto
Karner u Parizu: Osigurajte granice EU i zaustavite ilegalne migracije!
Ministar unutarnjih poslova Gerhard Karner sastaje se sa svojim francuskim kolegom Brunom Retailleauom u Parizu kako bi razgovarali o mjerama protiv migracija i krijumčara.
Karner u Parizu: Osigurajte granice EU i zaustavite ilegalne migracije!
Ministar unutarnjih poslova Gerhard Karner (ÖVP) putuje u Pariz kako bi se sastao sa svojim francuskim kolegom Brunom Retailleauom. Fokus sastanka je na zajedničkim mjerama protiv ilegalnih migracija i krijumčara, prenosi [oe24]. Karner ističe potrebu zaštite vanjskih granica EU i povećanje deportacija iz Europe, što smatra ključnim za zajednički europski sustav azila (CEAS).
Druga središnja tema razgovora je hitnost provedbe Pakta EU-a o azilu i migracijama. Ističe se da otvorena struktura vanjskih granica EU-a omogućuje migrantima podnošenje zahtjeva za azil, čak i ako su mnogi od tih zahtjeva naknadno odbijeni. Taj problem prepoznaje i Europska komisija koja radi na novom CEAS-u čije detalje predsjednica Komisije Ursula von der Leyen planira predstaviti 23. rujna, kako se može pročitati u informaciji [FPOE].
Izazovi europske migracijske politike
Izazovi koji proizlaze iz trenutne migracijske situacije su raznoliki. Dublinski sporazum ostavlja odgovornost za zahtjeve za azil prvoj zemlji EU-a u koju migrant uđe. Zemlje poput Grčke i Italije posebno su ranjive jer često djeluju kao prve luke. Austrija i Njemačka, s druge strane, također pate od velikog broja tražitelja azila, iako nisu na vanjskoj granici.
Posebno ozbiljan problem ostaje nedovoljan broj deportacija ilegalnih migranata. U 2019. 514.000 državljana trećih zemalja dobilo je nalog za napuštanje zemlje, ali samo 162.000 napustilo je EU. To znači da preko 650.000 državljana trećih zemalja i dalje ilegalno živi u EU. Pritisak na postojeći sustav raste jer nedostaju stvarna praktična rješenja za poboljšanje stanja, što je jasno istaknuto u analizama [FPOE].
Legalna migracija kao rješenje
Još jedan aspekt koji je dio rasprave o migraciji je potreba za stvaranjem legalnih migracijskih ruta. Preseljenje bi one kojima je potrebna zaštita moglo dovesti izravno u EU, što bi smanjilo ovisnost o krijumčarima. U 2019. godini, primjerice, oko 31.000 ljudi došlo je u EU preseljenjem, dok je u isto vrijeme podneseno preko 720.000 zahtjeva za azil.
Osim toga, visokokvalificirani radnici iz zemalja koje nisu članice EU važni su za europsko gospodarstvo. Godine 2023. oko 89 000 ljudi dobilo je plavu kartu EU-a, a Njemačka je izdala najveći udio. Ovaj pravni put važan je za tržište rada, kao što pokazuju najnovije statistike [Eurostata]. Potreba za privlačenjem obučenih stručnjaka u EU ostaje važno razmatranje u kontekstu migracijske politike.
Predstojeći dijalog između Karnera i Retailleaua mogao bi biti ključan za buduću migracijsku politiku EU-a. Dvojica ministara suočavaju se s izazovom provedbe učinkovitih rješenja koja osiguravaju sigurnost vanjskih granica i poboljšavaju pravni okvir za migracije.