Velikodušnost bez granica: Gdje ljudi doniraju više!

Velikodušnost bez granica: Gdje ljudi doniraju više!

Novo istraživanje Charities Aid Foundation (CAF) jasno pokazuje da su ljudi u zemljama s niskim prihodima znatno velikodušniji od onih u bogatim zemljama. Prema izvješću, na temelju podataka više od 50.000 ispitanika u 101 zemlji, ljudi u zemljama s niskim prihodima troše u prosjeku 1,45% svojih prihoda u dobrotvorne svrhe. Nasuprot tome, ljudi u visoko razvijenim zemljama doniraju samo 0,7% svojih prihoda. U Africi ta vrijednost iznosi čak 1,54%, dok je u Europi samo 0,64%. Nigerija je na vrhu ove liste s najvećom spremnošću za doniranje od 2,83% prihoda, dok su Njemačka i Francuska među zemljama s najnižim stopama donacija među zemljama G7 s 0,39% i 0,45%, a slijedi ih Japan s 0,16%.

Studija CAF, koja čini osnovu za Svjetski indeks davanja 2024 shows that the motivation to donate is strongly influenced by the personal matter of the heart. Around 65% of donors say they donate to support such a cause of their heart. Popular donation targets include child and youth welfare as well as humanitarian aid, which together make up 55%. Zanimljiv je i podatak da mlađi ljudi u dobi od 35 do 44 godine u prosjeku doniraju gotovo 1,5 puta više od starijih od 65 godina.

Velikodušnost u globalnoj usporedbi

U globalnom natjecanju za velikodušnost, World Giving Index 2024 pokazuje da je Indonezija sada zauzela prvo mjesto sedmu godinu zaredom. S više od 90% stanovništva koje je prošle godine doniralo novac, Indoneziju karakterizira visoko sudjelovanje u dobrotvornim ciljevima. Rezultati studije također pokazuju da je 4,3 milijarde ljudi diljem svijeta doniralo novac, uložilo vrijeme ili pomoglo strancima 2023. godine, što predstavlja 73% svjetske odrasle populacije.

Njemačka je u tom kontekstu tek na 37. mjestu. Istraživanje je uključilo više od 145.000 ljudi iz 142 zemlje koji su rekli jesu li prošli mjesec donirali novac u dobrotvorne svrhe, pomogli strancu ili uložili vrijeme u volonterski rad. Zanimljivo, indeks također ukazuje na velike razlike između različitih regija: Sjeverna Europa općenito je velikodušna, dok su Južna i Istočna Europa opreznije. Posljednjih je godina više od 75 zemalja poboljšalo svoje rezultate Svjetskog indeksa davanja, pokazujući pozitivan napredak u globalnoj velikodušnosti.

Uloga vlada i preporuke

Studija CAF-a naglašava da donatorsko ponašanje ne ovisi samo o bogatstvu, već i o državnom financiranju i percepciji potrebe. Neil Heslop, izvršni direktor CAF-a, poziva na temeljnu promjenu tradicionalnih modela financiranja. Vladama se također savjetuje da stvore jednake uvjete za sve dobrotvorne organizacije kako bi povećale donacije. Treba stvoriti poticaje za olakšavanje prekograničnih donacija i za dovođenje civilnog društva u prvi plan javnog života.

Sve u svemu, rezultati studije CAF i Svjetski indeks davanja 2024. unatoč razlikama u regijama, u cijelom svijetu se može primijetiti povećani trend prema velikodušnosti. Osobito u zemljama s visokim dohotkom, fokus bi trebao biti na povećanju svijesti o donacijama i potpori lokalnom stanovništvu u potrebi za promicanje društva koje se više temelji na solidarnosti.