EU bespovratna sredstva za nevladine organizacije: samosabotaža ili nužna potpora?

EU bespovratna sredstva za nevladine organizacije: samosabotaža ili nužna potpora?

Posljednjih tjedana sve se više aktualizira pitanje nevladinih organizacija (NVO) i njihovih odnosa s EU. Glasno exxpress.at Brojne nevladine organizacije djeluju napadajući tvrtke iz Njemačke i Europe u područjima kao što su energetika, poljoprivreda i industrija. Kritičari to vide kao oblik "samozabotaže novcem poreznih obveznika" i pozivaju na sveobuhvatnu raspravu o vezama između nevladinih organizacija, politike i EU-a.

Posebno je vrijedna pažnje optužba da Europska komisija plaća nevladinim organizacijama za lobiranje. Ova se optužba navodno temelji na tajnim ugovorima koje je nedavno objavio Welt am Sonntag. Ovi su sporazumi značili da su skupine za zaštitu okoliša poput ClientEarth-a dobile sredstva za vođenje kampanja i tužbi protiv tvrtki, uključujući njemačke tvrtke. Na primjer, tajni ugovor iz 2022. obvezuje ClientEarth na poduzimanje pravnih radnji protiv elektrana na ugljen i obećao je nevladinoj organizaciji 350.000 eura za koncept podrške postupnom ukidanju ugljena, kao u informacijama iz tagesschau.de može se čitati.

Optužbe i reakcije

Optužbe protiv Europske komisije rezultiraju i političkim reakcijama. Članica CSU-a u Europskom parlamentu Monika Hohlmeier izrazila je zabrinutost da neke nevladine organizacije koriste sredstva EU-a za radikalne projekte. Ističe da se EU fondovi ne smiju koristiti za narušavanje vladavine prava. Međutim, Europska komisija odlučno je odbacila optužbe i branila svoju transparentnost u osiguravanju financijskih sredstava. Podaci o primateljima EU sredstava javno su dostupni.

Također je naglašeno da je Europska komisija izdala stroge upute kako se programi rada NVO-a ne bi odobravali ako su usmjereni protiv institucija. Europski revizorski sud u međuvremenu je kritizirao nedostatak transparentnosti u financiranju nevladinih organizacija. U svibnju je također najavljeno da će se postrožiti pravila za financijsku potporu nevladinim organizacijama kako bi se osigurala sljedivost sredstava, piše na web stranici br.de.

Budući izgledi

Usred ove rasprave treba spomenuti i ulogu bivšeg ministra zdravstva Karla Lauterbacha. Imenovan je savjetnikom za klimu i zdravlje u WHO-u i zalaže se za globalnu "klimatsku krizu". To otvara pitanja o mogućim ograničenjima i prestrojavanju, o kojima se raspravlja u široj javnosti.

Ekonomske prognoze za 2025. jasno pokazuju da Austrijska narodna banka očekuje umjereni rast, dok stručnjaci savjetuju oprez. Rizici poput inflacije i nedostatka vještina mogli bi ugroziti oporavak, dodatno komplicirajući ionako složenu situaciju oko nevladinih organizacija.

Rasprava o kompleksu NVO-a vjerojatno će se intenzivirati jer se EU i dalje suočava s kritikama o načinu na koji dodjeljuje sredstva i utjecaju koji to ima na društvo.