EU labavi klimatske ciljeve: samoubojstvo na rate u energetskoj politici!

EU labavi klimatske ciljeve: samoubojstvo na rate u energetskoj politici!

Dana 6. studenoga 2025. ministri okoliša EU-a odlučili su ublažiti obvezujuće klimatske ciljeve. Ovo dolazi u vrijeme kada Kina ubrzava svoju energetsku tranziciju, a Europa se suočava s najvećim porastom temperature na svijetu. Situaciju karakterizira i ovisnost o fosilnim gorivima, što je dodatno pogoršano geopolitičkim promjenama. Rastuće cijene prirodnog plina također čine EU ranjivom na političke ucjene.

Trenutačne odluke vlada EU rezultiraju bezuvjetnom potporom fosilnim gorivima, iako obnovljivi izvori energije poput vjetra, fotonapona i vode pomažu u smanjenju cijena električne energije. Ipak, unatoč pozitivnim pomacima u području obnovljivih izvora energije, EU se ne uspijeva strateški odmaknuti od privilegija sektora fosilne energije. Strukturne promjene prema obnovljivim izvorima energije ne donose samo izazove, već i nove prilike; Predviđa se da će prodaja električnih automobila u Europi dosegnuti nove rekordne razine do kraja 2025. godine. EcoNews izvještava da se energetska politika EU kritizira kao ekonomski samoubilačka.

Pozadina pitanja klime u EU

Glavni fokus europske politike zaštite klime je ublažavanje učinaka klimatskih promjena, smanjenje aktivnosti štetnih za okoliš i klimu te prilagodba klimatskim promjenama. Znanstveni ciljevi EU-a o klimi pod utjecajem su međunarodnih okvira kao što su Protokol iz Kyota i Pariški sporazum. U 2020. emisija stakleničkih plinova u EU iznosila je oko 3 milijuna kilotona ekvivalenta CO₂, pri čemu energetski sektor čini 26% emisija. Savezna agencija za okoliš ističe da je EU premašio svoje ciljeve za 2020., što je posebno bilo potrebno zbog pandemije koronavirusa.

Središnja komponenta klimatske politike EU-a je EU Green Deal koji je donesen u prosincu 2019. i ima za cilj postizanje klimatske neutralnosti do 2050. U tu svrhu potrebni su nacionalni energetski planovi i planovi zaštite klime u kojima države članice moraju izvijestiti o smanjenju emisija i širenju obnovljivih izvora energije.

Obnovljivi izvori energije i njihov razvoj

Godine 2023. obnovljivi izvori energije već su pokrivali 25% bruto finalne potrošnje energije u EU-u. Udio obnovljivih izvora energije u elektroenergetskom sektoru sada je prosječno 45%. Danska prednjači s 87,5% udjela obnovljive električne energije, dok Njemačka ima ključnu ulogu s 31% instaliranih fotonaponskih kapaciteta u EU. Zanimljivo, trend pokazuje i porast proizvodnje energije vjetra, koja je od 2013. godine porasla za 128%, Destatis izvještava da energetska tranzicija u Europi napreduje, iako se u nekim zemljama EU više od 50% električne energije još uvijek proizvodi iz fosilnih goriva.

Emisije iz prometa još su jedno važno pitanje, jer cestovni promet čini oko 25% svih emisija stakleničkih plinova u EU. Predviđa se da će 2024. 80% novoregistriranih automobila u Njemačkoj i dalje koristiti motore s izgaranjem. Međutim, cilj da se od 2035. dopusti registracija samo novih automobila s nultom emisijom je korak u pravom smjeru u borbi protiv klimatskih promjena.

Općenito, EU ima odgovornost za daljnje smanjenje svojih emisija kako bi postigao klimatske ciljeve koje je sebi postavio i suočio se s izazovima koje donose klimatske promjene i geopolitičke ovisnosti. Međutim, trenutačne političke odluke mogle bi dugoročno ugroziti i klimatske ciljeve i gospodarsku stabilnost.