Mirovni apel za Dan djeteta: Djeca u ukrajinskom ratu trpe užas!
NAbg. Susanne Fürst kritizira mjere EU-a za okončanje patnje ukrajinske djece i poziva na mir na Međunarodni dan djeteta.

Mirovni apel za Dan djeteta: Djeca u ukrajinskom ratu trpe užas!
Na današnji Međunarodni dan djeteta, 31. svibnja 2025., komentira NAbg. Susanne Fürst, glasnogovornica FPÖ-a za vanjsku politiku, neutralnost i EU, o razornim posljedicama rata u Ukrajini na najmlađu generaciju. Prema njezinu mišljenju, brzo okončanje sukoba nije samo u interesu odraslih, već prije svega u interesu djece. Prema ots.at, bake i djedovi koji su iskusili strahote rata opisali su situaciju kao posebno zastrašujuću za djecu.
Fürst također ne bježi od kritike Europske unije. Prema njezinom mišljenju, ne postoje učinkovite mjere za ublažavanje patnje djece u Ukrajini. Ona optužuje EU da zlorabi sudbinu otete ukrajinske djece kako bi opravdala isporuke oružja. Zahtjev za oslobađanje te djece odbacuje se kao populistički, bez vođenja stvarnih inicijativa koje bi mogle dovesti do kraja rata.
Humanitarna kriza djece
Egzistenciju djece u Ukrajini karakterizira velika nesigurnost i patnja. Deutschlandfunk izvještava da je najmanje 579 djece umrlo, a više od 1200 ih je ozlijeđeno od početka rata. Osim toga, više od 3,3 milijuna djece treba humanitarnu pomoć, a mnoga od njih su izgubila svoje domove i žive u stalnom strahu od svojih voljenih koji se bore na prvim crtama bojišnice. Mentalno zdravlje u velikoj je mjeri: procjenjuje se da oko 1,5 milijuna djece ima problema s mentalnim zdravljem kao što su depresija i tjeskoba.
Škole igraju ključnu ulogu u trenutnoj krizi, a pristup obrazovanju za mnogu je djecu izuzetno problematičan. Prema podacima UNICEF-a, 3800 obrazovnih ustanova je djelomično ili potpuno uništeno, što znači da oko pet milijuna djece i mladih u Ukrajini ne može ići u školu ili se može školovati samo u ograničenom opsegu. Inovacije kao što je stvaranje podzemne škole na stanici podzemne željeznice u Harkovu pokazuju hitnu potrebu za skloništima za pohađanje škole tijekom bombardiranja.
Dugoročne posljedice i podrška
Prekid školovanja ima ozbiljne posljedice na razvoj i psihičku dobrobit djece. Plan International ističe da su djeca iskusila značajne prepreke u učenju od rata i pandemije COVID-19. Istraživanje mladih pokazuje da je gotovo 20% ispitanika propustilo jednu do dvije godine školovanja, dok djeca u ruralnim područjima često kasne četiri do pet godina za vršnjacima.
Humanitarna kriza nije samo trenutni problem, već ima i implikacije na budućnost Ukrajine. Plan.ch upozorava da više od 12,7 milijuna ljudi u Ukrajini treba humanitarnu pomoć, uključujući gotovo 2 milijuna djece. Obrazovanje, mentalno zdravlje i zaštita djece ključni su za povratak u normalu i ponovnu izgradnju zemlje. Individualne humanitarne organizacije rade na rješavanju ovih potreba i nude sigurnije prostore za učenje, kao i terapiju i podučavanje.
Poziv na mir i zajedničke napore za potporu pogođenoj djeci u Ukrajini postaje sve hitniji. Samo prestankom rata mogu se smanjiti patnje djece i osigurati njihova budućnost.