Ubistvo iz časti u Beču: Brat se unatoč osudi želi vratiti u Afganistan!

Ubistvo iz časti u Beču: Brat se unatoč osudi želi vratiti u Afganistan!

U rujnu 2017. Austriju je šokirao okrutni zločin: Hikmatullah S. ubio je svoju sestru Bakhti u Beču-Favoritenu s 28 uboda nožem. Razlog za ovaj okrutni čin bila je Bakhtina želja za zapadnjačkim životom, što nije bilo prihvaćeno u strogom okruženju njezine obitelji. U svom objašnjenju zločina počinitelj je rekao: “Ubio sam Bakhtija zbog naše kulture.” To ukazuje na duboko ukorijenjene kulturne norme koje su oblikovale živote braće i sestara. U to je vrijeme Bakhti imala između 17 i 18 godina i već je nekoliko puta pokušala prkositi strogim pravilima svoje obitelji prijavljujući oca i brata policiji i tražeći zaštitu u kriznim ustanovama.

Taj je čin izazvao nacionalni užas u Austriji, pogotovo zato što je Bakhti, koja je bila prisiljena nositi maramu i nije smjela imati djevojke, jurila na ulici i brutalno ubijena ujutro 18. rujna 2017. Hikmatullah S. je 2018. osuđen na doživotni zatvor i od tada se nalazi u zatvoru Krems-Stein. Prema izvješćima, iza rešetaka pokazuje nedostatak empatije i kratkoću prema svojim zatvorenicima. Bivši zatvorski kolege ga čak opisuju kao “mafijaškog kapoa”, a on zločin naziva “nesrećom”. Trenutno planira biti deportiran u Afganistan, što otvara pravna i etička pitanja.

Opasan povratak u mizoginu stvarnost

Promatrači upozoravaju da bi Hikmatullahov povratak u domovinu, gdje se na ubojstva iz časti često gleda olako, mogao biti izuzetno opasan i za njega i za tamošnje društvo. Otkako su se talibani vratili na vlast u kolovozu 2021., situacija za žene u Afganistanu dramatično se pogoršala. Prema izvješću BAMF-a za zemlju iz rujna 2024., prava žena su masovno ograničena. Žene imaju slab pristup obrazovanju, zdravstvenoj skrbi ili pravnoj zaštiti. Masovno nasilje, društvena izolacija i stroga pravila odijevanja čine život nepodnošljivim za mnoge afganistanske žene.

Primjer ovog ugnjetavanja je “Zakon o vrlini” donesen 31. srpnja 2024. Ovaj propis zahtijeva od žena da nose pune velove i zabranjuje im javno govorenje ili kontakt s muškarcima koji nisu u srodstvu. Osim toga, od aprila 2022. godine ženama je dozvoljeno da izlaze iz kuće samo u pratnji mahrema, odnosno muškog rođaka, što ozbiljno ograničava slobodu kretanja. Talibanski pravilnik, koji kaže da je ženski glas intiman, ne dopušta nikakva odstupanja: zabranjeno je i pjevanje ili čitanje naglas.

Proširenje kontrole

Pod talibanskim jarmom, žene nisu samo izgubile pristup obrazovanju, već i mogućnost rada u većini zanimanja. Posljednjih godina istisnuti su s poslova u politici, upravi i nevladinim organizacijama. Pristup obuci za primalje završio je u prosincu 2024., što je dodatno pogoršalo ionako napetu zdravstvenu skrb za žene. Sve se više žena oslanja na lijekove bez liječničkog recepta, što predstavlja rizik za zdravlje.

UNIDENT, organizacija za ljudska prava, izražava zabrinutost zbog nasilnih kazni izrečenih za kršenje talibanskih zakona. Posebno su ugrožene žene koje se ne pridržavaju strogih propisa ili se brane od opresivne kontrole. Takva klima straha povećava ranjivost na nasilje i diskriminaciju.

Predstojeća deportacija Hikmatullaha S. u Afganistan baca dodatno svjetlo na složenu vezu između kulturnih normi i trenutnog stanja ženskih prava. Dok Hikmatullah opravdava svoj čin kao kulturni čin, stvarnost žena u Afganistanu i dalje karakteriziraju sustavno ugnjetavanje i osjećaj bespomoćnosti.

S obzirom na perspektive i pravni okvir, ključno je ne izgubiti iz vida ljudsku i kulturnu dimenziju takvih slučajeva.