Spor oko Sirijaca: Hoće li Sirija uskoro biti klasificirana kao sigurna zemlja porijekla?

Spor oko Sirijaca: Hoće li Sirija uskoro biti klasificirana kao sigurna zemlja porijekla?

U Njemačkoj se rasprava o statusu sirijskih izbjeglica uzavrela u svjetlu dramatičnih novih brojki. Rasprava je žestoka jer su nakon pada Assadovog režima mnogi Sirijci nastavili tražiti zaštitu u Njemačkoj. Ukupno 47.000 zahtjeva za azil na čekanju je u Saveznom uredu za migracije i izbjeglice (BAMF), javlja Berlinske novine. Vrlo eksplozivno pitanje je hoće li Sirija uskoro biti klasificirana kao sigurna zemlja podrijetla.

Pogled na statistiku otkriva nešto zapanjujuće: od siječnja do studenog 2024. sirijski građani podnijeli su oko 72.000 početnih zahtjeva za azil. Većina sirijskog stanovništva u Njemačkoj, koje ukupno broji oko 1,3 milijuna ljudi, je mlado – u prosjeku ima 26 godina i pretežno su muškarci. Većina ih je došla između 2014. i 2016. Unatoč prilično visokom udjelu sirijskih imigranata, točnije 214 000 s njemačkim putovnicama, trenutna situacija u pogledu integracije i traženja posla zahtijeva veliku akciju.

Izazovi tržišta rada za sirijske izbjeglice

Iako je 863.000 Sirijaca radno sposobno između 15 i 64 godine, samo 42 posto njih je našlo posao. To znači da je oko 435.000 Sirijaca nezaposleno. Neki su još na obuci ili imaju zdravstvene smetnje, dok drugi nemaju radnu dozvolu. Postoji napredak u pogledu obrazovanja: oko 190 000 Sirijaca ima strukovnu kvalifikaciju, uključujući 106 000 akademsku titulu. Ali 59 posto još nije steklo takvu kvalifikaciju, što otežava integraciju.

Pitanje budućnosti sirijskih izbjeglica i dalje je uzbudljivo. Unatoč postojećim preprekama na tržištu rada, mnogi Sirijci skupljaju bodove svojom mladošću i spremnošću na obuku. Savezna vlada suočava se s izazovima u strateškom radu kako bi osigurala da se ti ljudi mogu dugoročno integrirati u njemačko društvo.

Eksplozivne političke rasprave

Nastavlja se žestoka politička rasprava: S obzirom na mogućnost klasificiranja Sirije kao sigurne zemlje podrijetla, posebno se raspravlja o utjecaju na status zaštite. Ako sigurnosni rizici u Siriji više nisu problem, razlog za zaštitu više ne bi mogao vrijediti za mnoge, što bi povećalo mogućnost deportacije. Jens Spahn iz CDU-a zalaže se za stvaranje prilika za povratak i čak nudi financijske poticaje za to - sve u svemu eksplozivan projekt unutar njemačke politike.

S iste točke počinju i rasprave o naturalizaciji. Prema trenutnoj pravnoj situaciji, čak i Sirijci sa supsidijarnom zaštitom mogu steći njemačko državljanstvo nakon pet godina legalnog boravka ako ispunjavaju kriterije integracije. No, ostaje za vidjeti hoće li i kako političke odluke utjecati na ovaj propis i život sirijske zajednice u Njemačkoj. Također MSN bilježi slične uzbudljive detalje o trenutačnoj situaciji Sirijaca u Njemačkoj.